Raste nivo Save u našoj zemlji zbog poplava u regionu
(Фото Бета/АП)
Republički hidrometeorološki zavod objavio je na svom sajtu da će vodostaj Save kod Šapca 19. maja preći granicu redovne odbrane od poplava. To je, kako za „Politiku” objašnjava klimatolog Vladimir Đurđević, profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu, prvo upozorenje na moguće drastično povećanje nivoa ove reke zbog poplava koje su poslednjih dana izazvale ogromne probleme u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
„Pitanje je kako će se kretati poplavni talas, jer sve što ste dalje od lokacije gde je bila poplava, manje ćete osetiti posledice. Koliko će porasti nivo Save u našoj zemlji zavisi od vremena u Hrvatskoj, gde se nažalost i danas i sutra očekuje velika količina padavina, što znači da će doći do povećanja vodostaja tamošnjih reka”, objašnjava Đurđević, podsećajući da će hidrološke prognoze u narednim danima kod nas diktirati mere zaštite od poplava.
I u Srbiji ovaj maj pamtićemo po stalnim kišama i hladnijem vremenu od onog na koje smo navikli prethodnih godina u ovom mesecu. Međutim, gledajući dugoročne klimatske vrednosti, on je po njima – prosečan.
„Nekoliko godina unazad u maju smo imali temperature iznad proseka i zato nam se sada čini da je ove godine hladno i previše kišovito. A to što je prethodnih godina maj bio topliji posledica je klimatskih promena. Ako poredimo maj 2023. sa onim od pre dve i više decenija, međutim, primetićemo da je temperatura sada viša nego što je bila u tom periodu”, objašnjava naš sagovornik, dodajući da to takođe ukazuje na klimatske promene.
Đurđević podseća da promene u klimi ne znače da ćemo u svakom mesecu beležiti temperature iznad proseka, jer će biti i perioda koji su po toploti prosečni, ali znače da nas očekuje više toplijih meseci nego ranijih godina.
Svakodnevna kiša podsetila je mnoge na maj 2014. godine kada se Srbija suočila sa nezapamćenim poplavama izazvanim obilnim višednevnim padavinama.
„Upoređujući ovaj maj sa onim od pre devet godina uočavamo sličnost u tome što je jedan od uzroka katastrofalnih poplava 2014. bilo predugo zadržavanje ciklona iznad naše oblasti, a on je izazvao drastične padavine. Nešto slično se sada dešava iznad Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gde su dnevne akumulacije padavina poslednjih dana izuzetno visoke”, napominje Đurđević.
On objašnjava da cikloni koji donose padavine putuju sa zapada na istok, ali i da je njihovo putovanje uslovljeno i odnosom temperature u polarnim i ekvatorijalnim oblastima.
„Zbog klimatskih promena polarne oblasti se danas brže zagrevaju od onih oko ekvatora u odnosu na period od pre 50 ili sto godina, izazivajući zadržavanje ciklona iznad određenih oblasti. U budućnosti zbog intenzivnijih promena u klimi možemo da očekujemo češća usporavanja globalnih cirkulativnih sistema između zapada i istoka. To znači da će se cikloni duže zadržavati nad određenim područjima izazivajući višednevne padavine. Sada je pogođena istočna Evropa, a vidljiva je i opasnost da se tako nešto ponovi i kod nas”, kaže Đurđević.