Doživotne kazne za osam brutalnih ubistava

24. 07. 2023. 11:17

КПЗ Крагујевац (Фото Танјуг/Управа за извршење кривичних санкција)

U Beogradu je u proteklih pet godina izrečeno 69 prvostepenih presuda za brutalna ubistva, tačnije za krivično delo teško ubistvo, među kojima je najveći broj okrivljenih osuđen na maksimalne zatvorske kazne ili kazne zatvora blizu maksimuma. Od ukupnog broja osuđenika za to krivično delo, Viši sud u Beogradu je od 2018. do 2023. godine osudio 36 osoba na, do skoro, najvišu zaprećenu kaznu zatvora od 30 do 40 godina, rečeno je za Tanjug u tom sudu.

Među prvostepeno osuđenima je i Zoran Marjanović, koji je dobio 40 godina zatvora zbog ubistva supruge, a sada čeka odluku Apelacionog suda u Beogradu po žalbi. Nedeljko Đurović, pravosnažno je osuđen na 30 godina zatvora zbog ubistva studenta Miloša Mileusnića.

Na kazne između 10 i 20 godina zatvora Viši sud u Beogradu je prvostepenim presudama osudio 22 osobe, među kojima je i Branislav Muratagić. On je prvostepeno bio osuđen na kaznu zatvora od 20 godina, ali mu je nedavno tu kaznu Apelacioni sud preinačio u kaznu doživotnog zatvora. Znatno manje, svega osam osoba, osuđeno je zbog teškog ubistva na kazne zatvora od pet do 10 godina.

Kazna doživotnog zatvora u Srbiji uvedena je od 1. decembra 2019. godine za najteža krivična dela, čime je zamenjena do tada najviša propisana kazna od 30 do 40 godina zatvora.

U Srbiji je od 2019. godine, kada je uvedena kazna doživotnog zatvora, izrečeno osam takvih kazni za najteža krivična dela, mahom zbog brutalnih ubistava i silovanja.

Od osam izrečenih presuda, tri su pravosnažne, dok je četvrtu služio Ninoslav Jovanović, poznatiji kao Malčanski berberin, koji je prošle godine preminuo u zatvoru. Jovanoviću, inače višestrukom povratniku, izrečena je prva kazna doživotnog zatvora zbog otmice i zlostavljanja dvanaestogodišnje devojčice.

Druga doživotna kazna zatvora presuđena je Crnogorcu Dejanu Daboviću zbog ubistva devojke i on se nalazi na izdržavanju te kazne, dok je treća prvostepena presuda izrečena Radomiru Blagojeviću, jer je ženu ubio na taj način što ju je zapalio živu, ali je Apelacioni sud tu presudu ukinuo i naložio da se suđenje ponovi.

Narednu kaznu doživotnog zatvora izrekao je Apelacioni sud u Kragujevcu, kada je preinačio prvostepenu presudu i osudio Virđinela Jovanova zbog pokušaja silovanja i ubistva osamdesetšestogodišnje bake i on se nalazi na izdržavanju kazne.

Sa druge strane, Apelacioni sud u Novom Sadu je preinačio prvostepenu presudu Višeg suda u tom gradu, kojom je osamdesetčetvorogodišnji Miloje J. bio osuđen na doživotnu kaznu zatvora za obljubu osmogodišnjeg dečaka, i pravosnažno ga osudio na 20 godina.

Goran Džonić je nedavno prvostepeno osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog ubistva tročlane porodice Đokić, a u Vranju je na istu kaznu zatvora osuđen Dejan Pavlović zbog ubistva supruge.

Neki od najpoznatijih osuđenika koji služe kazne zatvora od 40 godina, što je do 2019. godine bila maksimalna kazna zatvora, jesu Milorad Ulemek Legija, zbog atentata na Zorana Đinđića, Ivana Stambolića i ubistva na Ibarskoj magistrali, i Radomir Marković, zbog umešanosti u ubistvo četvorice funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali i za pokušaj ubistva Vuka Draškovića.

U ovu grupu osuđenika spadaju i ubica premijera Đinđića Zvezdan Jovanović i pripadnik zemunskog klana Sretko Kalinić zbog više ubistava.

Pored pripadnika zemunskog klana i drugih organizovanih kriminalnih grupa, neki od najpoznatijih osuđenika na 40 godina su Mališa Jevtović, koji služi kaznu zbog silovanja i ubistva trogodišnje devojčice, Vladica Rajković, zbog silovanja i ubistva trogodišnje devojčice, Darko Kostić, zbog silovanja i ubistva četrnaestogodišnje devojčice, Dragan Đurić, zbog ubistva petnaestogodišnje Tijane Jurić, Dragan Nikolić Čombe zbog ubistva trinaestogodišnje devojčice i silovanja druge devojčice.