Polovina mladih u Srbiji ima mentalne probleme

Katarina Đorđević

22. 08. 2023. 15:51

(фото Н. Марјановић)

Čak dve trećine mladih u Srbiji često oseća da je pod stresom, polovina njih ima simptome anksioznosti, a skoro 40 procenata često se oseća depresivno, govore podaci izvedeni iz najnovijeg „Alternativnog izveštaja o položaju i potrebama mladih Srbije 2023. godine”. Studija koja je urađena na reprezentativnom uzorku osoba starosti od 15 do 30 godina, takođe govori da su službe za zaštitu mentalnog zdravlja uglavnom nedostupne pripadnicima mlade generacije – iako najveći broj njih ima svest o značaju mentalne higijene, svega četiri odsto mladih kaže da im je dostupna pomoć stručnjaka za dušu. Utisak onih koji su učestvovali u ovom istraživanju, koje svake godine sprovodi Krovna organizacija mladih Srbije, potkrepljuje i zvanična statistika koja govori da u Srbiji postoji svega 47 lekara koji se bave mentalnim zdravljem dece i adolescenata do 25. godine.

Psiholog Ana Mirković ocenjuje veoma zabrinjavajućim podatak da gotovo polovina mladih ima neki mentalni poremećaj i dodaje da još više zabrinjava činjenica da u našem društvu ne postoji organizovani sistem podrške – zvanični podaci govore da na 42.000 mladih dolazi jedan psihijatar, a psihoterapijske usluge može sebi da priušti mali broj adolescenata.

„Naše društvo stigmatizuje traženje psihološke pomoći još od osnovne škole, u kojoj se kod psihologa ide po kazni ili kada učenik napravi neki ozbiljniji disciplinski prekršaj. Međutim, činjenica je da mladi pate i da moramo imati aktivniji i direktniji pristup prema njima – ne možemo im stalno govoriti da su oni „izgubljena generacija” ili da je u naše vreme sve bilo bolje. Moramo razumeti koliko je tegobno biti mlad kada je budućnost neizvesna, a sadašnjost ispunjena velikim očekivanjima roditelja i društva. O veličini njihove patnje govori i velika zloupotreba psihoaktivnih supstanci – pošto imam dvoje dece školskog uzrasta znam da već u osnovnim školama postoje dilerske mreže koje prodaju drogu učenicima sedmog i osmog razreda”, naglašava naša sagovornica i dodaje da činjenica da su psihoaktivne supstance veoma dostupne i društveno prihvatljive – narkotici se spominju u muzici koju oni slušaju i u velikim količinama su prisutni u serijama koje mladi gledaju.

Miljana Pejić, generalna sekretarka Krovne organizacije mladih Srbije, upozorava da podaci iz ovog istraživanja govore da je čak 95 odsto mladih probalo marihuanu, ali i da je četvrtina njih konzumirala kokain, petina njih eksperimentisala je sa amfetaminima, dvadeset procenata mladih probalo je sedative, a iskustvo sa halucinogenom drogom ima 11 procenata mlade generacije.

„Broj mladih koji priznaju da su probali psihoaktivne supstance raste iz godine u godinu, a ovaj fenomen može se objasniti činjenicom da je droga sve dostupnija, a njena cena sve niža. Država mora da ima jaču kontrolu nad tržištem narkotika, a obrazovni sistem mora biti proaktivniji kada je u pitanju edukacija mladih o štetnim efektima psihoaktivnih supstanci. Podaci iz drugog istraživanja koje smo nedavno radili, govore da se mladi sa narkoticima susreću još u osnovnoj školi – većina njih je i pre 15. godine eksperimentisala sa većinom psihoaktivnih supstanci. Mladima je neophodna edukacija u okviru neformalnog obrazovanja u osnovnoj školi, a naše iskustvo govori da vršnjačka edukacija daje najbolje rezultate – vršnjaci mogu biti negativni uzori za identifikaciju, ali njima se istovremeno najviše veruje kada je u pitanju edukacija o negativnom uticaju psihoaktivnih supstanci”, zaključuje naša sagovornica.

I dok statistika Svetske zdravstvene organizacije svedoči da svaki sedmi adolescent na svetu živi sa mentalnim poremećajem, nacionalna statistika upozorava da svake godine oko 90 mladih digne ruku na sebe, odnosno da je suicid drugi najčešći uzrok smrtnosti mladih u Srbiji. Podaci interdisciplinarnog projekta „Cov2Soul.RS” koji su sproveli stručnjaci Medicinskog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Beogradu, pokazali su da je tokom leta 2021. godine upotreba alkohola kod mladih uzrasta od 18 do 25 godina bila tri puta veća nego u ostalim uzrasnim grupama, a skoro petina je koristila alkohol na način koji zahteva momentalnu intervenciju zdravstvene službe. Istraživanje Unicefa govori da čak 40 odsto mladih ne zna gde može da pronađe stručnu pomoć kada su u pitanju mentalni problemi, tek nešto više od trećine njih spremno je da priča o svojim psihičkim tegobama, dok svaka peta mlada osoba nikada o njima ne priča.