Kulturno-istorijsko nasleđe Rusije na Balkanu

08. 10. 2023. 15:09

У здањима државних институција које је пројектовао архитекта Николај Краснов данас су смештени Влада Србије и Министарство спољних послова (Фото Народна библиотека Србије)

U izložbenoj sali Ruskog doma, mestu koje je bilo kulturni centar za oko 20 hiljada Rusa koji su emigrirali u Beograd nakon Oktobarske revolucije, u četvrtak je predstavljen tematski zbornik radova pod nazivom „Kulturno-istorijsko nasleđe Rusije na Balkanu”. Zbornik Balkanskog naučnog centra Ruske akademije prirodnih nauka objedinjuje šesnaest članaka koji analiziraju različite aspekte ruskog doprinosa, sa tezom da kulturno-istorijska baština Rusije u Srbiji predstavlja duboko ukorenjenu vezu između dva naroda.

Kroz pravoslavnu veru, umetnost i arhitekturu, Rusija je ostavila neizbrisiv trag u našoj zemlji. A Srbija svoje poštovanje prema Rusiji iskazuje kroz brojne spomenike i imena prestoničkih ulica: od Nikolaja Krasnova na Vračaru, maršala Tolbuhina i generala Ždanova na Novom Beogradu, koji su imali izuzetnu ulogu u oslobođenju našeg glavnog grada od nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu, do ulica na kojima ponosno stoje imena Tolstoja, Gogolja, Jurija Gagarina, Maksima Gorkog, Mihaila Bulgakova, Maršala Birjuzova, Cara Nikolaja Drugog, Fjodora Mihajloviča Dostojevskog...

U samoj okolini Ruskog doma, kao i u većini centralnih delova grada, značajno je vidljiv uticaj Moskve na srpsku prestonicu, pre svega u arhitektonskom smislu. Prema procenama istoričara, nakon 1917. u našu zemlju je došlo 1.200 ruskih inženjera, te je sredinom 1922, pored Društva ruskih inženjera, osnovano i Društvo ruskih arhitekata. Najznačajniji među njima bio je Nikolaj Petrovič Krasnov, koji je heraldičkim dekoracijama na fasadama svojih objekata obeležio jednu čitavu epohu tadašnje jugoslovenske arhitekture. Projektovao je palatu Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije – koja je danas sedište vlade, zgradu Arhiva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Ministarstvo spoljnih poslova, enterijer Narodne skupštine, a na projektima se potpisivao posrbljeno „Nikola Krasnov”.

Upravo izlaganjem o arhitekturi je svoj govor započeo urednik zbornika Vidoje Golubović, koji je potom istakao i značaj ruskog doprinosa u ostalim sferama.

– Rusi su doneli prvu operu u Srbiju, 35 medicinskih sestara je došlo iz Moskve tokom Prvog svetskog rata da leči naše ranjenike, čak je i grof Vronski iz Ane Karenjine ostavio svoje srce u Srbiji (pukovnik ruske vojske Nikolaj Nikolajevič Rajevski, koji je Lavu Tolstoju poslužio kao inspiracija za lik grofa Vronskog u romanu „Ana Karenjina”, prim. aut). Iz ovih razloga, naša ideja je bila da naučno i činjenično upoznamo javnost sa onim šta se nalazi na ovim prostorima – zaključio je Golubović.

Ispred Balkanskog naučnog centra Ruske akademije prirodnih nauka, predsednik Mitar Lutovac istakao je da se zbog rata u Ukrajini, ruska kulturna baština, takođe, našla na udaru sankcija pojedinih zapadnih zemalja.

– Ovom prilikom, akademici, književnici i novinari su se udružili i odlučili da koriste pero kao svoje oružje solidarnosti sa Rusijom, koja se suočava sa izazovima Zapada koji pokušava da potisne rusku kulturu. U kućama širom Balkana, i dan-danas čuvaju se knjige ruskih pisaca kao blago. One su poput Biblije, prenoseći svoju vrednost i mudrost novim generacijama – istakao je Lutovac.

Novinar i publicista Branislav Otašević, inače, autor knjige „Rusi u Vasojevićima”, govorio je o ruskim žrtvama tokom prethodnih ratova na ovim prostorima i emigrantima koji su doprineli prosvetnom radu u Beranama i izgradili prvi urbanistički plan grada Peći.