Lista SNS-a bez Karića, ali sa Stamatovićem
Носилац изборне листе СНС-а Александар Вучић (Фото Танјуг/Тара Радовановић)
Nekoliko kandidata iznenađenja, novi koalicioni partner Zdrava Srbija i izostanak Pokreta Snaga Srbije – Bogoljub Karić, dugogodišnjeg koalicionog partnera. Tako izgleda izborna lista „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane”. Naprednjaci su najavljivali da će biti „nekih novih partnera, nekih neće biti”, ali dok su odmah otkrili da će Zdrava Srbija Milana Stamatovića biti novi partner, nisu pominjali koga neće biti. Tek kad su predali listu moglo se videti da nema kandidata PSS–BK, stranke koja je do sada uvek bila na listi, a u raspuštenom sazivu imala je dva poslanika – Dragomira Karića i Momira Stojilkovića. Kako su nam rekli u PSS-u, odlukom glavnog odbora, ova stranka ne učestvuje na republičkim izborima, ali daje punu podršku listi SNS-a. Kako objašnjavaju, na lokalnim biće u koaliciji sa SNS-om.
Na prethodnim izborima naprednjačka lista „Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve” osvojila je 120 poslaničkih mandata, a ukoliko se pogleda prvih 120 kandidata na listi za predstojeće izbore, može se zaključiti da će biti dosta novih poslanika iz naprednjačkih redova ili bar onih koji su kandidovani na njihovoj kvoti. Kandidovanje Dejana Bulatovića, koji je u raspušteni saziv ušao kao potpredsednik Stranke slobode i pravde, a ubrzo napustio tu stranku, i nije neko naročito iznenađenje. Bulatović nije krio svoje razočaranje u bivšu stranku i to je vrlo žučno ispoljavao u skupštinskim raspravama, a nije ni skrivao da bi rado sarađivao s naprednjacima. Želja mu se očito ispunila, a na listi je dobio vrlo visoko mesto – 41.
Za razliku od Bulatovića, kandidovanje bivšeg visokog funkcionera Demokratske stranke Radoslava Milojičića Kene, koji je, dok je bio poslanik DS-a ljuto „ratovao” s naprednjacima, svakako jeste iznenađenje. Milojičić je takođe dobio visoko mesto na listi – 46, a kako je od oštrog kritičara svega što su naprednjaci radili stigao do njihove liste, on za „Politiku” objašnjava ovako: „Od 2018. godine, kada sam podneo ostavku na sve funkcije u DS-u, pa do sada, imao sam dosta vremena da posmatram političku scenu, a imao sam i pozive drugih lista 2020. i 2022. da učestvujem na izborima na tim listama, ali sam odbijao. Teška vremena iziskuju hrabre odluke. Srbija je pritisnuta sa svih strana i moje je, a i uverenje moje porodice, prijatelja i političkih saradnika s kojima sam se konsultovao, da samo Aleksandar Vučić ima dovoljno snage, energije i političke mudrosti da Srbiju u ovim teškim političkim burama drži u sigurnoj luci. Moramo dnevnopolitičke razmirice, ovog puta, ostaviti po strani i glasati u interesu Srbije, novih fabrika, puteva, povećanja plata i penzija, a ne za povratak u prošlost”.
Među kandidatima je i nekadašnja poslanica Dosta je bilo Tatjana Macura, koja je, ne tako kao Milojičić, ali svakako bila oštra kritičarka naprednjačke politike. Ona se mnogo pre kraja poslaničkog mandata razišla sa DJB-om, ali je ostala kritički raspoložena prema vlasti, a sada je na vrlo visokom mestu, 22, kandidovana na naprednjačkoj listi. Macura kaže za „Politiku” da već tri godine nije politički aktivna, nije član nijedne stranke, bavi se, ističe, isključivo razvojem udruženja „Mame su zakon”: „Pišemo predloge za ocenu ustavnosti zakona, za izmene nekih zakonskih i podzakonskih akata...” Navodi da je, ovim poslom, vodila dijalog s predstavnicima državnih institucija i da ne bi bilo postignutih rezultata, da nije bilo tog institucionalnog dijaloga.
Kako se našla na izbornoj listi, Macura objašnjava ovako: „Pre oko mesec dana pozvala me je predsednica vlade da me pita šta još može da se uradi na populacionoj politici. Razgovarale smo kako Srbija treba da se razvija što se tiče populacione politike, koji zakoni da se menjaju... Iskreno, kad me je pozvala, mislila sam da hoće da me pita šta još treba da se uradi za preduzetnice, jer tu ima nedovršenog posla, ali tema se proširila. Pitala me je da li bih želela da se bavim tim pitanjima i rekla da bih, ako želim, dobila mesto na listi. Meni je to bila dobra prilika da kroz zakonodavnu instituciju radim ono što inače radim, da svoje ideje sprovedem u delo, malo brže. Nikakve misterije tu nema.”
Zanimljivo je da je visoko mesto na listi – 52 – dobio Dragan Nikolić, koji je u raspuštenom sazivu bio poslanik Zavetnika. Doduše, u sazivu iz 2016. godine bio je poslanik SNS-a. Nikolića je, inače, u februaru ove godine strašno naljutio predsednik IO SNS-a Darko Glišić, koji je i za njega rekao da je, pored još dvoje kolega, napustio Zavetnike i prešao u SNS. Tražio je i Glišićevo izvinjenje, a pre desetak dana je obznanio da se, kako je rekao, vratio svojoj kući, svojoj porodici – SNS-u.
Svoje mesto na listi SNS-a u prvih 120 dobio je i Žika Gojković (117), koji je u raspušteni saziv ušao kao predsednik POKS-a na zajedničkoj listi s Dverima, da bi vrlo brzo postao samostalni poslanik, koji je glasao i za sve predloge vladajuće koalicije – od izbora vlade do zakonskih akata. U prvih 120 kandidata na listi po šest mesta dobili su Socijaldemokratska partija Srbije Rasima Ljajića i PUPS – Solidarnost i pravda Milana Krkobabića, dva mesta dobio je SPO, mada pored imena Aleksandra Čotrića (111) i Aleksandra Jugovića (112), za razliku od prethodne liste, ne stoji oznaka SPO. U prvih 120 su i dva kandidata Zdrave Srbije, a jedan od njih je Miloljub Albijanić (40 mesto), bivši šef poslaničke grupe G17 plus i potpredsednik skupštine, koji je odavno prešao u Zdravu Srbiju. Dva kandidata ima Pokret socijalista Aleksandra Vulina, a isto toliko i Srpska narodna partija Nenada Popovića. Na listi su i predsednik Narodne seljačke stranke Marjan Rističević (29. mesto) i predsednik Ujedinjene seljačke stranke Srbije Milija Miletić (62. mesto).