Kriza na Crvenom moru tema u Moskvi i Bangkoku
Грчки брод „Зографија” на поправци у Исмаилији након што су га Хути погодили пројектилом (Грчки брод „Зографија” на поправци у Исмаилији након што су га Хути погодили пројектилом)
Balistički udari jemenskih Huta, naoružanih, po oceni izraelskog predsednika Isaka Hercoga, „bolje nego Norveška”, na različit način interesuju Moskvu s jedne i Vašington s druge strane, dok se Peking još relativno drži po strani. Povodom eskalirajućeg haosa na jugu Crvenog mora, SAD ovih dana zanima da li bi Peking na neki način mogao da skrene pažnju Teheranu da obuzda Hute.
„Kina od početka (udara Huta po brodovima prošlog novembra) čini aktivne napore za snižavanje napetosti na Crvenom moru i spremna je da radi sa svim stranama na smirivanju situacije”, istakao je juče Vang Venbin, portparol kineskog Ministarstva inostranih poslova.
Upravo ta tema napetosti na Crvenom moru jedna je od ključnih tokom privatnih razgovora šefa kineske diplomatije Vang Jija i Džejka Salivena, savetnika za nacionalnu bezbednost SAD, u delikatnom trenutku, juče i danas u Bangkoku.
S jedne strane, Vašington i London uveli su u četvrtak sankcije protiv četvorice ključnih zvaničnika Huta, čija pobunjenička organizacija ima zvanično ime Ansar Alah. Inače, Vašington je ponovo zvanično svrstao Ansar Alah među terorističke organizacije. Na udaru anglosaksonskih sankcija ovog puta našli su se lideri Huta: ministar odbrane Muhamed el Atifi, komandant pomorskih snaga Muhamed Fadl Abd el Nabi, šef priobalnih odbrambenih snaga Muhamed Ali el Kadiri, kao i Muhamed Ahmed el Talibi, šef službe nabavke.
Kako je i koliko Peking od početka pomorske „ofanzive” Huta (u početku na brodove koji „imaju veze s Izraelom”) o toj temi razgovarao s Iranom, najbližim spoljnim osloncem šiitskih pobunjenika u Jemenu, javnosti nije poznato.
Zapadni mediji tvrde da Peking sada već neko vreme upozorava Teheran da obuzda Hute ili će se „stvar” odraziti na poslovnu saradnju Kine i Irana. Istovremeno, Huti tvrde da im Iranci ni u jednom trenutku u poslednja tri meseca nisu ni nagovestili nezadovoljstvo Pekinga, paljbom koju – u znak, kako kažu, solidarnosti s Palestincima u Gazi – nameravaju do sprovode sve do potpunog prekida ratnih dejstava Izraela.
Iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan otkrio je da zvaničnici Huta posećuju Teheran. Prilikom jedne takve vizite, „pre manje od tri nedelje”, precizirao je Abdolahijan, Teheran i Huti dogovorili su se o bezbednosti na Crvenom moru, naglašavajući da su Jemenci posvećeni sigurnosti pomorske plovidbe.
„Svakako ne pozdravljamo dovođenje bezbedne plovidbe u opasnost, ali se treba vratiti korenima... u ovom slučaju oni leže u genocidu u Gazi... moramo uvideti da su bezbednost na Crvenom moru i na Sredozemlju međusobno povezane”, istakao je Abdolahijan.
Šta bi međusobna povezanost bezbednosti plovidbe na Mediteranu i Crvenom moru mogla da podrazumeva iz perspektive Teherana – nije precizirano.
Promet Sueckim kanalom opao je za skoro polovinu u odnosu na isti period lane, uz enormni skok cena svih usluga povezanih s prevozom robe daleko dužom rutom oko Rta dobre nade.
U međuvremenu, Huti su nastavili da nišane razne brodove koji i dalje plove ka Crvenom moru i na sever ka Sueckom kanalu. Tako su se na njihovoj meti u četvrtak našla dva broda: „Ahilej”, pod panamskom zastavom, koji je iz ruske luke Ust-Luga, prevozio naftu za Indiju, i „Marlin Luanda”, pod zastavom Maršalskih ostrva. „Ahilej” je izbegao eksploziju, budući da je projektil Huta pao jednu nautičku milju od njega, navode pomorski izvori.
Sve ovo, i ko zna šta sve još, moglo je da bude tema susreta delegacije Huta s Mihailom Bogdanovim, zamenikom šefa ruske diplomatije u Moskvi u četvrtak uveče. Zanimljivo je da je istog dana u glavnom gradu Rusije boravio i Ali Akbar Ahmadijan, specijalni izaslanik iranskog predsednika Ebrahima Raisija i sekretar iranskog Saveta za nacionalnu bezbednost.