Zelenski v. d. predsednika od 21. maja
EPA-EFE/Oleg Petrasyuk
Inauguracija Zelenskog za predsednika Ukrajine održana je 20. maja 2019. To znači da bi petogodišnji mandat na koji se bira predsednik u Ukrajini trebalo da se završi u maju 2024. godine. Što je bliži ovaj datum, to je intenzivnija debata u Kijevu o tome da li će Zelenski biti legitimni predsednik nakon završetka formalnog mandata.
Posle 20. maja pravni status Zelenskog postaće u najmanju ruku neizvestan. Reč je o nelegitimnosti predsednika i njegovoj uzurpaciji vlasti, tvrde mnogi.
Zagovornici ovog gledišta ističu da se u Ustavu pominje mogućnost proširenja ovlašćenja Vrhovne rade ako su prestala za vreme funkcionisanja vanrednog ili vanrednog stanja (član 83), ali tog pravila nema u odnosu na šef države.
Neizvesnost oko pravnog statusa šefa države raste, a tek će eskalirati nakon ovog datuma.
Ima i tumaćenja da ustav kaže da predsednik vrši svoja ovlašćenja do stupanja na dužnost njegovog novoizabranog naslednika. U Zakonu o vanrednom stanju ova odredba je direktno povezana sa situacijom kada bi u tom periodu prestao predsednički mandat. Istina, ovde se može podsetiti na član 108. Osnovnog zakona, po kome šef države obavlja svoje dužnosti dok njegov naslednik ne stupi na dužnost.
Protivnici Zelenskog pokušaće da iskoriste ovu situaciju da izvrše pritisak na vlasti.
Valerij Karpuncov, doktor pravnih nauka, narodni poslanik prethodnih saziva, smatra da ako predsednik „pređe“ zakonski propisani rok i ne učini ništa da obezbedi da njegova ovlašćenja (i to ne sva!) ostanu kod drugog zvaničnika, na primer, predsedavajućeg Vrhovne rade, to će biti to. uzurpaciju vlasti, jer su njegova ovlašćenja zaustavljena.
Bloger, doktor filozofije Aleksej Panič smatra da ne postoji „sukob“ između člana 108. i člana 103. koji predviđa petogodišnji predsednički mandat.
„Posle 20. maja ove godine, predsednik Zelenski jednostavno stiče pravni status vršioca dužnosti predsednika – osobe koja „vrši svoja ovlašćenja sve dok novoizabrani predsednik Ukrajine ne preuzme funkciju.” Zvanično, to neće biti predsednik, već „v.d. Time bi u praksi pozicija Zelenskog bila jako oslabljena.
"Opšta logika ustavnog prava i shvatanja situacije u zemlji navodi nas na zaključak da dok je rat i uvedeno vanredno stanje, ne mogu se održati izbori, uključujući i predsedničke. Država ne može postojati bez predsednika, pa će obavljati svoje dužnosti dok novoizabrani šef države ne stupi na dužnost, insistira koautor izbornog zakona, narodni poslanik osmog saziva Aleksandar Černenko, koji je bio na čelu Odbora birača Ukrajina dugi niz godina.
Diskusija oko ove teme već aktivno „ubrzava“ na društvenim mrežama.
„Ovlašćenja predsednika Ukrajine ističu u noći između 20. i 21. maja 2024. i ne mogu se produžiti, kao što je slučaj sa Vrhovnom Radom. Član 83 Ustava predviđa da ovlašćenja Vrhovne Rade traju do prva sednica Rade izabrana posle ukidanja vanrednog stanja. Odnosno posle 20. maja - Rada je legitimna, ali predsednik nije. Vanredno stanje produženo je do 12. maja, a sadašnji predsednik može da ga produži još jednom, do avgusta. Princip modernog demokratskog prava je da isključi mogućnost da vlasti pređu granice zakona. Svako produženje koje nije predviđeno zakonom se zove uzurpacija. Takve ljude ne vode u Evropu", smatra Dubinski.
Temu aktivno promovišu i pristalice Petra Porošenka, uprkos činjenici da su se ranije upravo oni najaktivnije protivili održavanju bilo kakvih izbora tokom rata.
Već je u pripremi peticija, kao i apel opozicionim strankama da urade podnesak o nelegitimnosti Zelenskog Ustavnom sudu a za to je potrebno 50 potpisa poslanika.