I Izrael i Iran proglasili pobedu

Boško Jakšić

15. 04. 2024. 18:00

Демонстрације подршке Израелу у Прагу (Фото EPA-EFE/Martin Divisek)

Da li se otvaraju bliskoistočna vrata pakla ili će Izrael i Iran obustaviti oružana dejstva pošto svaka strana smatra da je poslala poruku upozorenja i pobedila u kratkotrajnoj, ali opasnoj epizodi prvog direktnog napada sa iranske teritorije na Izrael u decenijama obostranog neprijateljstva koje traje od vremena islamske revolucije 1979?

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ispunio je dva puta dato obećanje da će „cionistički režim” biti kažnjen posle napada na konzulat Islamske Republike u Damasku u kome je 1. aprila ubijeno sedam pripadnika Islamske revolucionarne garde (IRGC), uključujući i komandanta njene elitne jedinice.

Teheran se „Operacijom istinito obećanje” opredelio za moguće rizičniju opciju koja će mu svakako doneti mnogo pohvala u arapskom i muslimanskom svetu, a saveznike iz Libana, Sirije i Jemena angažovao je kako bi oni pojačanim napadima na izraelske ciljeve upotpunili operaciju koja se po Iranu slavi kao velika pobeda.

Napad o kome je Teheran obavestio UN ipak je bio „ograničen” i „samoodbrambeni”, kako je najavio šef iranske diplomatije Amir Abdolahijan, što potvrđuje analize da je Iran uzeo u obzir savremene izraelske sisteme protivvazdušne odbrane i da nije očekivao veća razaranja i žrtve.

Izrael se pripremio za najavljeni uzvratni udar i takođe proglasio pobedu pošto su uz američku pomoć avijacija i baterije protivvazdušne odbrane „Gvozdene kupole” i sistemi za elektronsko ometanje uništili 99 odsto od oko 350 kamikaza dronova „šahid-136”, od koji svaki nosi 20 kilograma eksploziva, i desetak krstarećih raketa.

Izrael, koji je godinama pretio bombardovanjima iranskih nuklearnih postrojenja i organizovao atentate na iranske naučnike, imao je dovoljno godina da se spremi za ovakvu situaciju. „Spremni smo za svaki scenario, defanzivni i ofanzivni”, izjavio je premijer Benjamin Netanjahu.

Ključno pitanje je da li će se Netanjahu zadržati na uspešnoj defanzivnoj operaciji ili će se odlučiti na ofanzivna dejstva, uključujući i mogući direktan napad na teritoriju Islamske Republike, koji je izraelski premijer toliko puta pominjao proteklih godina?

Ostaje da se vidi da li je Netanjahu, koji Iran naziva „egzistencijalnom pretnjom” jevrejskoj državi, dovoljno kalkulisao sve opasnosti kada se odlučio da početkom godine u Bejrutu likvidira komandanta IRGC Rezu Musavija, a 1. aprila u Damasku komandanta operacija IRGC u Siriji i Libanu, generala Mohamada Rezu Zahedija.

Izraelski ratni kabinet obećao je da će u slučaju napada uzvratiti. Kako, gde i kada ostaje da se vidi. Ministar odbrane Joav Galant tvrdi da „kampanja još nije završena”, a izraelski televizijski Kanal 12 citira izjavu neimenovanog zvaničnika koji kaže da će uslediti „značajan odgovor”.

Načelnik iranskog Generalštaba Mohamad Bageri poručuje da će, ukoliko Izrael ponovi „grešku”, odgovor Teherana biti „značajno ozbiljniji”, ali se dodaje da Iran „smatra da je stvar završena”. To ukazuje da ajatolasi smatraju da je moralna misija osvete za smrt „mučenika” ispunjena, i ne žele eskalaciju konflikta koji bi mogao da dovede do direktne konfrontacije sa Amerikom koja na Bliskom istoku drži najmanje 40.000 vojnika raspoređenih po bazama u Bahreinu, Emiratima, Kataru, Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji.

Monarhije zaliva, razapete između SAD, Irana i sopstvenog stanovništva koje podržava Palestince u Gazi, pozvale su Amerikance da ne koriste baze na njihovim teritorijama kako ne bi na bilo koji način bile povezane sa eventualnim udarom na Iran. Pokušavaju i da spreče prelete američkih borbenih aviona u slučaju napada.

Signali namere da se izbegne širi regionalni sukob, koji je već dovoljno razgoreo rat u Gazi, stižu i iz Vašingtona. Predsednik Džo Bajden, koji je ñêðàòèî âèêåíä ó ñâîì ðîäíîì Äåëàâàðó äà áè ïðàòèî äîãàà¼å èç Ñèòóàöèîíå ñîáå Áåëå êóžå, pružio je Izraelu „gvozdenu” podršku, pohvalio Izrael što je pokazao „izuzetnu sposobnost da se brani i porazi napade bez presedana”, ali je tokom telefonskog razgovora Netanjahuu preneo snažnu želju Vašingtona da Izrael ne uzvrati direktnim udarom na Iran.

Amerikanci su smatrali za potrebno da Teheranu poruče da nisu umešani u napadu u Damasku i da su savetovali Izraelu da se uzdrži od sličnih operacija, čime je administracija dala do znanja da ne želi da američki ciljevi budu meta iranske odmazde.

Sekretar za odbranu Lojd Ostin pozvao je Iran da odmah odustane od bilo kakvih novih napada. „Ne tražimo konflikt sa Iranom, ali nećemo se ustručavati da zaštitimo naše snage i podržimo odbranu Izraela”.

Ove izjave potvrđuju da je u Vašingtonu prevladalo umereno krilo pošto su konsultacije uoči očekivanog iranskog protivudara pokazale različite pozicije. Maher Bitar, obaveštajni direktor Saveta za nacionalnu bezbednost, zalagao se za uzdržavanje, dok je Bajdenov bliskoistočni izaslanik Bret Mekgurk bio advokat odlučnih odgovora.

Da li preti uspinjanje spiralom oružanih sukoba koje može da zapali čitav Bliski istok suočen već sa izraelsko-palestinskim ratom, sukobima na libanskoj granici i sirijskoj Golanskoj visoravni, u akvatoriji Crvenog mora kod Jemena i porastom nasilja na okupiranoj Zapadnoj obali?

Rusija, Kina, Francuska i arapske zemlje poput Egipta, Emirata i Katara apeluju na uzdržavanje, ali na potezu je Izrael koji je zatražio hitnu sednicu Saveta bezbednosti sa zahtevom da osudi napad, a IRGC označi kao teroristička organizacija.

Netanjahu je svojim ciljnim napadima po Bejrutu i Damasku izazvao potencijalno najozbiljniju krizu poslednjih decenija. Sada je u prilici da se ograniči na intenzivnije gađanje proiranskih ciljeva po Siriji i Libanu i da pokaže da ne želi rat na svim frontovima regiona koji je u opsadnom stanju od izbijanja konflikta u Gazi. Superiornost vojne tehnologije koju je Izrael demonstrirao dovoljna je za odbranu Izraela, ali ne i bliskoistočnog mira.