Grč­ka po­o­štra­va me­re pro­tiv mi­gra­na­ta

Jasmina Pavlović Stamenić

31. 05. 2025. 14:21

Грчка је годинама притиснута масовним доласком избеглица углавном са Блиског истока и из Азије: мигранти на Родосу (Фото/ EPA-EFE/Lefteris Damianidis)

Od na­šeg do­pi­sni­ka

Ati­na – Grč­ka vi­še ne­će to­le­ri­sa­ti ne­le­gal­ne mi­gran­te či­ji broj ra­ste i, pre­ma gru­bim pro­ce­na­ma, sva­ke go­di­ne u ze­mlju, be­že­ći od rat­nih su­ko­ba, pro­go­na ili u po­tra­zi za bo­ljim ži­vo­tom uđe oko 60.000 bez pra­va na azil. Me­đu­tim, na­ja­vlje­nim za­kon­skim iz­me­na­ma pred­vi­đa se da će se bo­ra­vak bez do­ku­me­na­ta tre­ti­ra­ti kao kri­vič­no de­lo za ko­je je pred­vi­đe­na ka­zna za­tvo­ra do tri go­di­ne, nov­ča­na do 10.000 evra ili de­por­ta­ci­ja bez ika­kve mo­guć­no­sti le­ga­li­za­ci­je bo­rav­ka.

Sa­mo pro­šle go­di­ne uhap­še­no je 74.000 ne­le­gal­nih mi­gra­na­ta, dok zva­nič­ni po­da­ci Mi­ni­star­stva mi­gra­ci­je iz 2023. go­di­ne na­vo­de da je u ze­mlji bi­lo čak 300.000 ovih lju­di bez do­ku­me­na­ta ko­ji se ve­što skri­va­ju od grč­kih vla­sti. Pro­šle go­di­ne je pro­te­ra­no njih 2.500, s tim što no­vi pred­log za­ko­na tra­ja­nje pri­tvo­ra pre pro­te­ri­va­nja pro­du­ža­va sa 18 me­se­ci na dve go­di­ne. S dru­ge stra­ne, mi­gran­ti bez do­zvo­le bo­rav­ka mo­ći će da iz­beg­nu bi­lo ka­kve sank­ci­je ako se od­lu­če za do­bro­volj­nu re­pa­tri­ja­ci­ju. U tom slu­ča­ju ima­ju rok od dve ne­de­lje ili 60 da­na u iz­u­zet­nim slu­ča­je­vi­ma, s tim što će nji­ho­vo kre­ta­nje bi­ti pra­će­no uz po­moć elek­tron­ske na­ru­kvi­ce i uz bo­ra­vak u za­tvo­re­nim pri­hvat­nim cen­tri­ma.

Pred­log za­kon­skih me­ra pred­vi­đa da ile­gal­ni mi­gran­ti ko­ji se­dam go­di­na bo­ra­ve u ze­mlji bez do­ku­me­na­ta vi­še ne­će mo­ći da pod­ne­su zah­te­ve za bo­ra­vi­šne do­zvo­le, po­seb­no ako je nji­hov zah­tev ra­ni­je već od­bi­jen. Sank­ci­je su pred­vi­đe­ne i za one ko­ji se po­sle de­por­ta­ci­je vra­te u Grč­ku, za šta ih če­ka­ju ka­zna od 10.000 do 30.000 evra, uma­nje­ne mo­guć­no­sti za pod­no­še­nje zah­te­va za azil za one ko­ji do­la­ze iz ze­ma­lja ko­je se sma­tra­ju si­gur­nim.

Pre­ci­zi­ra se da bi­lo kom stran­cu ula­zak u ze­mlju na 10 go­di­na mo­že bi­ti za­bra­njen iz raz­lo­ga opa­sno­sti po na­ci­o­nal­nu ili zdrav­stve­nu bez­bed­nost. Mi­ni­star mi­gra­ci­je Ma­kis Vo­ri­dis pod­vla­či da je „za­kon strog ali pra­ve­dan” i neo­p­ho­dan da bi se po­o­štri­la kon­tro­la i ospo­so­bi­lo bo­lje i br­že funk­ci­o­ni­sa­nje me­ha­ni­zma de­por­ta­ci­je, a mi­gran­ti obes­hra­bri­li da ne­za­ko­ni­to do­la­ze u Grč­ku.

U vre­me naj­ve­će mi­grant­ske kri­ze 2015. pre­ko te­ri­to­ri­je Grč­ke ko­ja je ne­se­bič­no po­ma­ga­la hi­lja­de lju­di ko­ji su čam­ci­ma pri­sti­za­li sa tur­ske oba­le, pre­šlo je pre­ko mi­li­on mi­gra­na­ta. Pri­hvat­ni cen­tri na ostr­vi­ma bi­li su pre­tr­pa­ni, mi­gran­ti su ži­ve­li u ne­hu­ma­nim uslo­vi­ma, a me­đu­na­rod­na za­jed­ni­ca je grč­kim vla­da­ma, od Ci­pra­so­ve do Mi­co­ta­ki­so­ve, ne pro­pu­šta­ju­ći da ih op­tu­ži za ne­hu­ma­ni od­nos pre­ma ne­volj­ni­ci­ma, osta­vi­la da se sa­me bo­re sa ovim pro­ble­mom. U tim go­di­na­ma, mi­gran­ti su le­ža­li po atin­skim par­ko­vi­ma, bez vo­de i stru­je bo­ra­vi­li u po­lu­sru­še­nim zgra­da­ma sta­rog aero­dro­ma „Eli­ni­ko”, pra­li veš i ku­pa­li se u mor­skoj vo­di... Po­sta­ja­li su i sve ve­ći pro­blem za lo­kal­no sta­nov­ni­štvo, po­seb­no na ostr­vi­ma gde su u po­tra­zi za hra­nom pu­sto­ši­li voć­nja­ke, upa­da­li u ku­će, su­ko­blja­va­li se sa lo­kal­nim sta­nov­ni­ci­ma...

Me­đu­tim, pred­log stro­gog za­ko­na za ko­ji vla­da tvr­di da je neo­p­ho­dan za oču­va­nje bez­bed­no­sti i jav­nog re­da, iza­zvao je re­ak­ci­je me­đu or­ga­ni­za­ci­ja­ma za ljud­ska pra­va ko­je upo­zo­ra­va­ju da bi nje­go­va pri­me­na mo­gla da ugro­zi osnov­na pra­va mi­gra­na­ta i da ne­ga­tiv­no uti­če na imidž Grč­ke u me­đu­na­rod­noj za­jed­ni­ci. Isto­vre­me­no, grč­ka vla­da je 2023. usvo­ji­la za­kon ko­ji omo­gu­ća­va le­ga­li­za­ci­ju sta­tu­sa za oko 30.000 ne­le­gal­nih mi­gra­na­ta ko­ji su u ze­mlji naj­ma­nje tri go­di­ne i ra­de, to jest „do­pri­no­se eko­no­mi­ji”, i ne­ma­ju kri­vič­ni do­si­je. Ta­ko će hi­lja­de rad­ni­ka iz Al­ba­ni­je, Gru­zi­je, Pa­ki­sta­na i Fi­li­pi­na za­hva­lju­ju­ći ovom za­ko­nu bi­ti svo­je­vr­sni ba­lans iz­me­đu po­tre­be za rad­nom sna­gom i kon­tro­le mi­gra­ci­o­nih to­ko­va.