Grčka pooštrava mere protiv migranata
Грчка је годинама притиснута масовним доласком избеглица углавном са Блиског истока и из Азије: мигранти на Родосу (Фото/ EPA-EFE/Lefteris Damianidis)
Od našeg dopisnika
Atina – Grčka više neće tolerisati nelegalne migrante čiji broj raste i, prema grubim procenama, svake godine u zemlju, bežeći od ratnih sukoba, progona ili u potrazi za boljim životom uđe oko 60.000 bez prava na azil. Međutim, najavljenim zakonskim izmenama predviđa se da će se boravak bez dokumenata tretirati kao krivično delo za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine, novčana do 10.000 evra ili deportacija bez ikakve mogućnosti legalizacije boravka.
Samo prošle godine uhapšeno je 74.000 nelegalnih migranata, dok zvanični podaci Ministarstva migracije iz 2023. godine navode da je u zemlji bilo čak 300.000 ovih ljudi bez dokumenata koji se vešto skrivaju od grčkih vlasti. Prošle godine je proterano njih 2.500, s tim što novi predlog zakona trajanje pritvora pre proterivanja produžava sa 18 meseci na dve godine. S druge strane, migranti bez dozvole boravka moći će da izbegnu bilo kakve sankcije ako se odluče za dobrovoljnu repatrijaciju. U tom slučaju imaju rok od dve nedelje ili 60 dana u izuzetnim slučajevima, s tim što će njihovo kretanje biti praćeno uz pomoć elektronske narukvice i uz boravak u zatvorenim prihvatnim centrima.
Predlog zakonskih mera predviđa da ilegalni migranti koji sedam godina borave u zemlji bez dokumenata više neće moći da podnesu zahteve za boravišne dozvole, posebno ako je njihov zahtev ranije već odbijen. Sankcije su predviđene i za one koji se posle deportacije vrate u Grčku, za šta ih čekaju kazna od 10.000 do 30.000 evra, umanjene mogućnosti za podnošenje zahteva za azil za one koji dolaze iz zemalja koje se smatraju sigurnim.
Precizira se da bilo kom strancu ulazak u zemlju na 10 godina može biti zabranjen iz razloga opasnosti po nacionalnu ili zdravstvenu bezbednost. Ministar migracije Makis Voridis podvlači da je „zakon strog ali pravedan” i neophodan da bi se pooštrila kontrola i osposobilo bolje i brže funkcionisanje mehanizma deportacije, a migranti obeshrabrili da nezakonito dolaze u Grčku.
U vreme najveće migrantske krize 2015. preko teritorije Grčke koja je nesebično pomagala hiljade ljudi koji su čamcima pristizali sa turske obale, prešlo je preko milion migranata. Prihvatni centri na ostrvima bili su pretrpani, migranti su živeli u nehumanim uslovima, a međunarodna zajednica je grčkim vladama, od Ciprasove do Micotakisove, ne propuštajući da ih optuži za nehumani odnos prema nevoljnicima, ostavila da se same bore sa ovim problemom. U tim godinama, migranti su ležali po atinskim parkovima, bez vode i struje boravili u polusrušenim zgradama starog aerodroma „Eliniko”, prali veš i kupali se u morskoj vodi... Postajali su i sve veći problem za lokalno stanovništvo, posebno na ostrvima gde su u potrazi za hranom pustošili voćnjake, upadali u kuće, sukobljavali se sa lokalnim stanovnicima...
Međutim, predlog strogog zakona za koji vlada tvrdi da je neophodan za očuvanje bezbednosti i javnog reda, izazvao je reakcije među organizacijama za ljudska prava koje upozoravaju da bi njegova primena mogla da ugrozi osnovna prava migranata i da negativno utiče na imidž Grčke u međunarodnoj zajednici. Istovremeno, grčka vlada je 2023. usvojila zakon koji omogućava legalizaciju statusa za oko 30.000 nelegalnih migranata koji su u zemlji najmanje tri godine i rade, to jest „doprinose ekonomiji”, i nemaju krivični dosije. Tako će hiljade radnika iz Albanije, Gruzije, Pakistana i Filipina zahvaljujući ovom zakonu biti svojevrsni balans između potrebe za radnom snagom i kontrole migracionih tokova.