Pretnja izlaska Poljske iz EU postala stvarnost

Vladimir Vuković

20. 03. 2026. 19:25

Илустрација - ФОТО (ЕПА)

Ideja o izlasku Poljske iz Evropske unije, poznata kao „Poleksit“, ponovo je ušla u centar političke debate, ali ne kao neposredna opcija već kao instrument unutrašnjeg političkog sukoba. Iako većina građana i dalje čvrsto podržava ostanak u Uniji, sve učestalije pominjanje ove teme otkriva dublje podele u poljskom društvu i političkoj eliti.

Poljski premijer Donald Tusk upozorava da „Poleksit“ više nije marginalna ideja, već realna pretnja. Ta ocena, međutim, ne proizilazi samo iz stvarne snage evroskeptičnih struja, već i iz potrebe vlade da mobiliše biračko telo uoči novih političkih okršaja. Tusk otvoreno optužuje širok spektar aktera, od desničarskih stranaka i predsednika Karola Navrockog, do međunarodnih političkih pokreta, da podrivaju evropsku budućnost zemlje.

Unutrašnja politička scena Poljske u tom kontekstu postaje ključna. Dve struje okupljene oko konfederacijskih pokreta već dugo zastupaju ideju napuštanja EU, uz zadržavanje ekonomskih koristi poput jedinstvenog tržišta. Sa druge strane, stranka Pravo i pravda, iako oštro kritična prema Briselu, nikada nije preduzela konkretne korake ka izlasku, uprkos dugogodišnjoj dominaciji u vlasti.

Posebnu težinu aktuelnoj krizi daje sukob između vlade i predsednika Navrockog, koji je stavio veto na program SAFE, inicijativu usmerenu na jačanje odbrambenih kapaciteta Evropske unije. Dok vlada taj potez tumači kao udar na nacionalne interese, opozicija ga predstavlja kao čin zaštite suvereniteta. Taj sukob prevazilazi pitanje jednog zakona i prerasta u borbu za političku dominaciju, sa jasnim pogledom ka parlamentarnim izborima 2027. godine.

Podaci iz anketa pokazuju da čak 82 odsto Poljaka odbacuje ideju napuštanja Evropske unije, što ukazuje da je „Poleksit“ pre svega politička retorika. Ipak, upozorenja da bi ovakva retorika mogla vremenom da promeni javno mnjenje nisu bez osnova. Sličan proces već je viđen u Velikoj Britaniji, gde je ideja o izlasku iz EU dugo korišćena kao sredstvo unutrašnje politike, da bi na kraju postala stvarnost sa dalekosežnim posledicama.

Ekonomski faktori dodatno usložnjavaju sliku. Poljska je jedan od glavnih korisnika evropskih fondova i jedan od najvećih dobitnika procesa integracije. Zahvaljujući kombinaciji reformi iz devedesetih i priliva sredstava iz Brisela, zemlja je doživela snažan ekonomski rast i približila se nivou razvijenih država. Međutim, upravo taj model može biti doveden u pitanje ukoliko dođe do širenja Unije na siromašnije zemlje.

Perspektiva pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji u tom kontekstu izaziva posebnu zabrinutost u delu poljske javnosti. Ulazak velike i ekonomski slabije zemlje značio bi preraspodelu fondova, što bi Poljsku moglo da iz pozicije neto korisnika postepeno dovede u poziciju da deli teret sa novim članicama. Takav scenario direktno se sudara sa snažnim nacionalnim i konzervativnim osećanjima u društvu.

Istovremeno, Evropska unija se suočava sa sopstvenim izazovima, od ekonomskih posledica geopolitičkih sukoba do unutrašnjih institucionalnih tenzija. U tom ambijentu rast evroskepticizma nije iznenađenje, ali ostaje pitanje da li on može da preraste u većinsko opredeljenje.

Za sada, Poljska ostaje čvrsto usidrena u Evropskoj uniji. Ipak, dinamika političkih sukoba, ekonomski pritisci i moguće proširenje Unije stvaraju uslove u kojima bi tema „Poleksita“ mogla da pređe iz sfere retorike u realnu političku opciju. Istorijsko iskustvo pokazuje da se takvi preokreti retko dešavaju naglo, ali kada se dogode, posledice su dalekosežne.