Vensova politička budućnost zavisi od ishoda pregovora sa Iranom
Амерички потпредседник Џеј Ди Венс - ФОТО (Бела кућа)
Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji se održavaju u pakistanskoj prestonici, mogli bi da predstavljaju prekretnicu ne samo za tok sukoba, već i za političku budućnost američkog potpredsednika Džej Di Vensa, ocenjuju vodeći američki mediji.
Prema navodima agencije Blumberg, ishod razgovora ima potencijal da direktno utiče na Vensov politički kapital. Ukoliko dogovor sa Teheranom bude postignut, potpredsednik bi mogao da se profiliše kao samostalan i relevantan akter na međunarodnoj sceni, što bi dodatno ojačalo njegove pozicije uoči moguće predsedničke kandidature 2028. godine. Sa druge strane, neuspeh bi ga mogao svrstati među odgovorne za produžetak nepopularnog rata i oslabiti njegov uticaj unutar administracije.
Sličnu ocenu iznosi i Volstrit žurnal, koji pregovore opisuje kao „poslednji test za političara koji se verovatno nada da će naslediti Donalda Trampa u Beloj kući“, uz napomenu da je proces opterećen ozbiljnim rizicima.
Vens se u prethodnom periodu profilisao kroz više politički osetljivih zadataka koje mu je poveravao predsednik Donald Tramp, uključujući borbu protiv zloupotreba u federalnim programima socijalne pomoći. Pažnju javnosti izazvalo je i njegovo nedavno putovanje u Budimpeštu, gde je pružio podršku premijeru Viktoru Orbanu i vladajućoj stranci Fides uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Za američkog predsednika Trampa, ulozi u ovoj diplomatskoj inicijativi imaju dodatnu političku dimenziju. Poveravanjem tako važne misije potpredsedniku, otvara se prostor da u slučaju uspeha preuzme glavne zasluge, dok bi u slučaju neuspeha odgovornost bila podeljena. Sam Tramp je, prema navodima medija, ovu strategiju polušaljivo izneo tokom nedavne uskršnje večere.
Poziciju potpredsednika dodatno usložnjavaju njegovi raniji stavovi. Vens je više puta kritikovao koncept „večnih ratova“ i protivio se vojnoj intervenciji u Iranu. U aktuelnim okolnostima, primoran je da balansira između lojalnosti predsedniku i sopstvenog skepticizma prema dugotrajnim sukobima, ali i da se snađe između suprotstavljenih struja unutar Republikanske stranke – tvrdolinijaškog krila i antiratnih konzervativaca.
Kako navodi Volstrit žurnal, „Vens, protivnik intervencije koji je pokušao da se distancira od rata u njegovim ranim fazama, sada se našao mnogo više uključen u njegov ishod“.
U noći 8. aprila Iran i Sjedinjene Američke Države dogovorili su dvonedeljni prekid vatre. Teheran je tada saopštio da su američke vlasti prihvatile više njegovih zahteva, dok je Donald Tramp te uslove opisao kao osnovu za dalje pregovore. Uprkos tome, obe strane su se ubrzo međusobno optužile za kršenje dogovora.
Ipak, delegacije dve zemlje doputovale su u Islamabad, gde će pokušati da postignu dogovor koji bi mogao da odredi ne samo dalji tok sukoba, već i političke karijere ključnih aktera u Vašingtonu.