Deblokada sredstava EU prioritet buduće mađarske vlade

Politika onlajn

23. 04. 2026. 15:15

Другачији приступ односима са Бриселом: Петер Мађар (Фото EPA/Christophe Petit Tesson)

Spe­ci­jal­no za „Po­li­ti­ku”

Bu­dim­pe­šta – Bu­du­ća ma­đar­ska vla­da, ko­ju će na osno­vu re­zul­ta­ta ne­dav­nih par­la­men­tar­nih iz­bo­ra pred­vo­di­ti Pe­ter Ma­đar, već u pr­vim da­ni­ma svog man­da­ta su­o­či­će se hit­nim iz­na­la­že­njem mo­guć­no­sti za de­blo­ka­du vi­še mi­li­jar­di evra za­mr­znu­tih u fon­do­vi­ma Evrop­ske uni­je. Do­stup­nost tog nov­ca mo­gla bi ima­ti pre­su­dan uti­caj na eko­nom­sku sta­bil­nost i raz­voj Ma­đar­ske u na­red­nim go­di­na­ma.

U sre­di­štu tog pi­ta­nja na­la­zi se Fond za opo­ra­vak i ot­por­nost (RRF), in­stru­ment EU osmi­šljen da po­mog­ne dr­ža­va­ma čla­ni­ca­ma u post­pan­de­mij­skom opo­rav­ku, iz ko­jeg Ma­đar­skoj pri­pa­da vi­še od 10 mi­li­jar­di evra, ali je pri­stup tim sred­stvi­ma uslo­vljen is­pu­nja­va­njem kon­kret­nih re­for­mi.

Li­der stran­ke Ti­sa Pe­ter Ma­đar već je u dva na­vra­ta o to­me raz­go­va­rao sa pred­sed­ni­com Evrop­ske ko­mi­si­je Ur­su­lom fon der La­jen, što se tu­ma­či kao sig­nal da bi teh­nič­ki pre­go­vo­ri mo­gli bi­ti po­kre­nu­ti ubr­zo na­kon pre­u­zi­ma­nja vla­sti u Bu­dim­pe­šti. Iz­vo­ri bli­ski pre­go­va­ra­či­ma na­vo­de da bi de­le­ga­ci­ja vi­so­kog ni­voa iz Bri­se­la mo­gla u krat­kom ro­ku da po­se­ti Bu­dim­pe­štu ka­ko bi se utvr­di­li pri­o­ri­te­ti i pro­ce­ni­la sprem­nost no­ve vla­de da is­pu­ni uslo­ve.

Eko­nom­ski ana­li­ti­čar Ta­maš Hor­vat oce­nju­je da „vre­me pred­sta­vlja ključ­ni fak­tor, jer se sred­stva iz RRF-a mo­gu po­vla­či­ti sa­mo do kra­ja 2026. go­di­ne”. On do­da­je da Ma­đar­ska vi­še ne­ma pro­stor za od­la­ga­nje i da sva­ki me­sec ka­šnje­nja di­rekt­no uma­nju­je po­ten­ci­jal­nu is­pla­tu sred­sta­va.

Od ukup­nog iz­no­sa, oko 6,5 mi­li­jar­di evra či­ne bes­po­vrat­na sred­stva, dok je osta­tak do­stu­pan u vi­du po­volj­nih kre­di­ta. Pro­ce­ne uka­zu­ju da bi dve tre­ći­ne ukup­nog pa­ke­ta još mo­gle bi­ti is­ko­ri­šće­ne, pod uslo­vom da no­va vla­da br­zo de­lu­je. Upra­vo zbog to­ga, ka­ko na­vo­de iz­vo­ri, tim struč­nja­ka ko­ji sa­ra­đu­je sa Ti­som već oko go­di­nu i po da­na pri­pre­ma de­ta­ljan plan za de­blo­ka­du sred­sta­va.

Taj tim, ko­ji či­ne fi­nan­sij­ski eks­per­ti, prav­ni­ci i di­plo­ma­te sa is­ku­stvom u evrop­skim in­sti­tu­ci­ja­ma, fo­ku­si­rao se na iden­ti­fi­ka­ci­ju ključ­nih pre­pre­ka. Me­đu spor­nim pi­ta­nji­ma iz­dva­ja­ju se tran­spa­rent­nost jav­nih na­bav­ki, efi­ka­sni­ja bor­ba pro­tiv ko­rup­ci­je, ja­ča­nje ne­za­vi­sno­sti pra­vo­su­đa i oba­ve­za jav­nog ob­ja­vlji­va­nja dr­žav­ne po­tro­šnje.

Pro­fe­sor evrop­skog pra­va An­draš Ko­vač is­ti­če da „Evrop­ska ko­mi­si­ja ne tra­ži po­li­tič­ke ustup­ke, već kon­kret­ne in­sti­tu­ci­o­nal­ne ga­ran­ci­je”. Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, ako no­va vla­da po­ka­že kre­di­bi­lan na­pre­dak u vla­da­vi­ni pra­va, sred­stva mo­gu po­če­ti da pri­sti­žu re­la­tiv­no br­zo, jer su me­ha­ni­zmi već us­po­sta­vlje­ni.

Je­dan od po­ten­ci­jal­nih na­či­na za ubr­za­nje pro­ce­sa je­ste re­kla­si­fi­ka­ci­ja već po­sto­je­ćih pro­je­ka­ta. Na­i­me, pret­hod­na vla­da je po­kre­nu­la ten­de­re vred­ne oko 2.000 mi­li­jar­di fo­rin­ti, ko­ji su u me­đu­vre­me­nu fi­nan­si­ra­ni iz na­ci­o­nal­nih iz­vo­ra ili za­du­ži­va­njem. No­va ad­mi­ni­stra­ci­ja bi mo­gla da te pro­jek­te po­no­vo uvr­sti u okvir RRF-a, či­me bi se iz­be­glo po­kre­ta­nje no­vih pro­ce­du­ra i ubr­za­la is­pla­ta sred­sta­va.

Po­je­di­ni ana­li­ti­ča­ri ob­ja­šnja­va­ju da to pred­sta­vlja prag­ma­tič­no re­še­nje ko­je pod­ra­zu­me­va da se ne če­ka­ju no­vi pro­jek­ti, već da re­a­li­zo­va­ne in­ve­sti­ci­je mo­gu bi­ti re­fi­nan­si­ra­ne iz evrop­skih fon­do­va, što bi od­mah ras­te­re­ti­lo bu­džet. Oni is­ti­ču da bi ta­kav po­tez mo­gao zna­čaj­no da po­bolj­ša fi­skal­nu po­zi­ci­ju ze­mlje u krat­kom ro­ku.

Me­đu­tim, pro­ces de­blo­ka­de ne za­vi­si is­klju­či­vo od do­bre vo­lje Bri­se­la. Po­red is­pu­nja­va­nja for­mal­nih uslo­va, od no­ve vla­de se oče­ku­je da iz­gra­di po­ve­re­nje sa evrop­skim in­sti­tu­ci­ja­ma, ko­je je u pret­hod­nom pe­ri­o­du bi­lo na­ru­še­no. Upra­vo zbog to­ga, di­plo­mat­ski aspekt pre­go­vo­ra ima­će pod­jed­na­ko va­žnu ulo­gu kao i teh­nič­ke re­for­me.

Po­li­ti­ko­log Žolt Nađ sma­tra da „ko­mu­ni­ka­ci­ja i tran­spa­rent­nost mo­ra­ju bi­ti u cen­tru no­ve stra­te­gi­je”. On na­gla­ša­va da Evrop­ska ko­mi­si­ja pa­žlji­vo pra­ti ne sa­mo za­kon­ske pro­me­ne već i nji­ho­vu pri­me­nu u prak­si.

„Uko­li­ko Ma­đar­ska uspe da de­blo­ki­ra sred­stva iz RRF-a, po­sto­ji mo­guć­nost da se u na­red­nim go­di­na­ma oslo­bo­de i do­dat­na ko­he­zi­o­na sred­stva, što bi ukup­no mo­glo zna­či­ti pri­liv od vi­še mi­li­jar­di evra. Sud­bi­na tih sred­sta­va di­rekt­no će za­vi­si­ti od br­zi­ne i efi­ka­sno­sti po­stig­nu­tog do­go­vo­ra”, ka­že Nađ.

Na­red­ni me­se­ci bi sto­ga mo­gli bi­ti pre­sud­ni ne sa­mo za po­li­tič­ki kurs Ma­đar­ske već i za njen eko­nom­ski opo­ra­vak. Uko­li­ko no­va vla­da uspe da is­pu­ni uslo­ve i obez­be­di pri­stup fon­do­vi­ma, to bi mo­glo ozna­či­ti po­če­tak no­ve fa­ze od­no­sa sa Evrop­skom uni­jom, ali i kon­kre­tan fi­nan­sij­ski pod­sti­caj ko­ji bi se ose­tio u svim sek­to­ri­ma pri­vre­de.

Sa dru­ge stra­ne, ne­u­speh u ovom pro­ce­su zna­čio bi na­sta­vak fi­nan­sij­ske ne­iz­ve­sno­sti i ogra­ni­če­nih in­ve­sti­ci­o­nih mo­guć­no­sti. Upra­vo za­to, pi­ta­nje de­blo­ka­de evrop­skih sred­sta­va sve vi­še se na­me­će kao ključ­ni test spo­sob­no­sti i kre­di­bi­li­te­ta no­ve vla­sti u Bu­dim­pe­šti.