I posle 80 godina antiseminizam nije nestao

Politika onlajn

13. 05. 2026. 15:30

(Фото Танјуг/А.П.)

U Me­mo­ri­jal­nom cen­tru „Sta­ro saj­mi­šte” u Be­o­gra­du je odr­ža­na Sve­ča­na aka­de­mi­ja po­vo­dom Da­na se­ća­nja na žr­tve Ho­lo­ka­u­sta.

Pred­sed­nik or­ga­ni­za­ci­je „Bnei Brit lo­ža Sr­bi­ja” Jo­van Ela­zar re­kao je da Dan se­ća­nja na žr­tve Ho­lo­ka­u­sta u Be­o­gra­du ni­je sa­mo isto­rij­ski da­tum, već i mo­ral­na oba­ve­za i od­go­vor­nost pre­ma bu­duć­no­sti.

„Sve­sni smo da je to i traj­na opo­me­na, opo­me­na da se isto­ri­ja po­na­vlja. Za­to je pi­ta­nje ko­je da­nas sto­ji pred na­ma – šta smo iz isto­ri­je za­i­sta na­u­či­li? Ho­lo­ka­ust ni­je po­čeo ga­snim ko­mo­ra­ma. Po­čeo je re­či­ma. Po­čeo je pred­ra­su­da­ma, te­o­ri­ja­ma za­ve­re, de­hu­ma­ni­za­ci­jom i rav­no­du­šno­šću. Po­čeo je on­da ka­da su lju­di pre­sta­li da vi­de dru­ga ljud­ska bi­ća kao se­bi rav­ne. Upra­vo za­to kul­tu­ra se­ća­nja ni­je sa­mo čin po­što­va­nja pre­ma žr­tva­ma, ona je bra­na pro­tiv za­bo­ra­va, ali i pro­tiv po­na­vlja­nja”, re­kao je on.

Ka­ko je is­ta­kao, iako je pro­šlo vi­še od 80 go­di­na od za­vr­šet­ka Dru­gog svet­skog ra­ta i od Ho­lo­ka­u­sta, i da­lje se su­o­ča­va­mo sa či­nje­ni­com ko­ja za­bri­nja­va i oba­ve­zu­je, a to je da an­ti­se­mi­ti­zam ni­je ne­stao.

„Na­pro­tiv, u mno­gim de­lo­vi­ma sve­ta be­le­ži dra­ma­ti­čan po­rast. Vi­di­mo ga u skr­na­vlje­nju gro­ba­lja i si­na­go­ga, oru­ža­nim na­pa­di­ma na po­je­din­ce, u go­vo­ri­ma mr­žnje na uli­ca­ma i na dru­štve­nim mre­ža­ma, na pla­ka­ti­ma i tran­spa­ren­ti­ma na ko­ji­ma se po­zi­va na uni­šte­nje Izra­e­la. Vi­di­mo ga u te­o­ri­ja­ma za­ve­re i la­žnim op­tu­žba­ma ko­je po­no­vo na­la­ze svo­je sled­be­ni­ke. Ono što po­seb­no za­bri­nja­va je­ste to što se isti obra­sci, ko­ji su ne­ka­da vo­di­li ka tra­ge­di­ji, po­no­vo po­ja­vlju­ju če­sto pre­ru­še­ni, do­la­ze iz dru­gog de­la po­li­tič­kog spek­tra, ali su su­štin­ski isti”, do­dao je on.

„Ve­ru­jem da će Sr­bi­ja bi­ti do­volj­no sna­žna da se to­me od­u­pre. Be­o­grad, kao grad ko­ji no­si slo­je­vi­tu isto­ri­ju, uklju­ču­ju­ći i stra­da­nje svo­jih je­vrej­skih su­gra­đa­na, ima po­seb­nu od­go­vor­nost, jer me­sta stra­da­nja ni­su sa­mo ge­o­graf­ske tač­ke, već mo­ral­ni ori­jen­ti­ri. Ona nas pod­se­ća­ju šta se do­ga­đa ka­da se iz­gu­be gra­ni­ce iz­me­đu do­bra i zla, iz­me­đu isti­ne i la­ži. Me­mo­ri­jal­ni cen­tar „Sta­ro saj­mi­šte” je­dan je od ta­kvih ori­jen­ti­ra”, do­dao je on.

Član Grad­skog ve­ća Gra­da Be­o­gra­da Mi­ljan Da­mja­no­vić re­kao je da, do­sled­ni u oču­va­nju kul­tu­re se­ća­nja, obe­le­ža­va­mo Dan se­ća­nja na žr­tve Ho­lo­ka­u­sta u Be­o­gra­du.

„Tru­di­mo se da pri­god­no sa­ču­va­mo uspo­me­ne na Sr­be, Je­vre­je, Ro­me i dru­ge na­ro­de ko­ji su ma­sov­no stra­da­li u Be­o­gra­du za vre­me na­ci­stič­ke oku­pa­ci­o­ne vla­sti. Vred­no­sti an­ti­fa­ši­zma i bor­be pro­tiv an­ti­se­mi­ti­zma utvr­đu­ju od­no­se pri­ja­telj­stva srp­skog i je­vrej­skog na­ro­da, ali i na­ših ze­ma­lja, ko­je su­štin­ski ka­rak­te­ri­še in­ten­zi­van di­ja­log”, re­kao je on.

Ka­ko ka­že, srp­sko-je­vrej­ski od­no­si su u svim svo­jim do­me­ni­ma ute­me­lje­ni za­jed­nič­kim isto­rij­skim na­sle­đem i obo­stra­nim na­sto­ja­njem da se pro­šlost sa naj­i­skre­ni­jim pi­je­te­tom sa­ču­va od za­bo­ra­va.

„Grad Be­o­grad osta­je i da­lje po­sve­ćen im­ple­men­ta­ci­ji za­kon­ske re­gu­la­ti­ve ko­ju je Sr­bi­ja usvo­ji­la 2016. go­di­ne u ci­lju re­še­nja pi­ta­nja re­sti­tu­ci­je je­vrej­ske imo­vi­ne. Po­zna­to je da je reč o za­ko­nu ko­ji na je­din­stven na­čin od­re­đu­je da imo­vi­na ko­ja je u na­šoj ze­mlji od­u­ze­ta to­kom Ho­lo­ka­u­sta i ko­ja ne­ma za­kon­ske na­sled­ni­ke di­rekt­no pri­pa­da je­vrej­skoj op­šti­ni. Mo­že­mo slo­bod­no re­ći da smo po­no­sni na ovaj za­kon­ski okvir i da nam mno­go zna­če po­hva­le ko­je smo do­bi­li od zva­nič­ni­ka Izra­e­la, ali i ame­rič­kog Kon­gre­sa”, re­kao je on.

Pred­sed­nik Je­vrej­ske op­šti­ne Be­o­grad Aron Fuks ka­zao je da je 12.000 gra­đa­na Be­o­gra­da, ali i Ba­na­ta, ka­ko je re­kao, jed­nim po­te­zom pe­ra osu­đe­no na smrt, jer je nji­hov greh bio ro­đe­nje sa od­re­đe­nim atri­bu­tom, što ni­su mo­gli da pro­me­ne – bi­li su Je­vre­ji. „Broj stra­da­lih je stra­šna i uz­ne­mi­ru­ju­ća či­nje­ni­ca ko­ja ula­zi u ukup­nu sta­ti­sti­ku svih stra­da­lih u Dru­gom svet­skom ra­tu, me­đu­tim, ne­sta­li su lju­di ko­ji su či­ni­li Be­o­grad gra­dom ka­kav je bio, baš kao i Zre­nja­nin, Pan­če­vo i dru­ga me­sta iz ko­jih su Je­vre­ji do­ve­de­ni da bi bi­li po­gu­blje­ni. Za grad ko­ji je imao 300.000 sta­nov­ni­ka uoči Dru­gog svet­skog ra­ta, a oko 11.000 Je­vre­ja, uglav­nom kon­cen­tri­sa­nih u sta­rom de­lu gra­da, ne­sta­nak ni­je mo­gao da pro­đe neo­pa­že­no”, re­kao je on.

Di­rek­tor­ka Me­mo­ri­jal­nog cen­tra „Sta­ro saj­mi­šte” Krin­ka Vi­da­ko­vić Pe­trov re­kla je da je mi­si­ja te usta­no­ve raz­vi­ja­nje kul­tu­re se­ća­nja.

„Mno­go se da­nas go­vo­ri o kul­tu­ri se­ća­nja i pam­će­nja i to je do­bro. Ali je još bo­lje kad uči­ni­mo ko­rak da­lje, kad pre­đe­mo s re­či na de­la. Zna­či da ne do­zvo­lja­va­mo za­bo­ra­vu da ti­ho vr­ši re­vi­zi­ju ili iz­vi­to­pe­re­nje te­melj­nih isto­rij­skih či­nje­ni­ca, jer bi­smo ti­me uči­ni­li zlo pri­hva­tlji­vim i na­gra­di­li nje­go­ve po­či­ni­o­ce”, re­kla je ona, pre­neo je Tan­jug.

Na te­ri­to­ri­ji Be­o­gra­da je to­kom Ho­lo­ka­u­sta stra­da­lo vi­še od 11.000 Je­vre­ja iz Be­o­gra­da, Ba­na­ta, cen­tral­ne i ju­žne Sr­bi­je, je­vrej­skih iz­be­gli­ca iz Austri­je i ta­da­šnje Če­ho­slo­vač­ke.

Naj­vi­še je stra­da­lo be­o­grad­skih i ba­nat­skih Je­vre­ja – 93 od­sto, a pre­ma po­da­ci­ma Dr­žav­ne ko­mi­si­je za utvr­đi­va­nje zlo­či­na oku­pa­to­ra u Sr­bi­ji stra­da­lo je 88 od­sto Je­vre­ja.