Iguman Jefrem: Časni pojas Presvete Bogorodice u Srbiji kao dug časti prema Svetom Lazaru
Игуман Јефрем (Видеоисечак/СПЦ)
Iguman vatopedski Jefrem doneo je u našu zemlju Časni pojas Presvete Bogorodice koji je na Spasovdanskoj litiji odnet u Hram Svetog Save, gde će ostati do 29. maja, kako bi vernici mogli da mu se poklone.
Činjenica da se Časni pojas Presvete Bogorodice čuva upravo u Vatopedu nije slučajnost, već plod božanske promisli koja je ovu svetogorsku obitelj učinila svepravoslavnim centrom.
Iguman Jefrem je podsetio na dva velika darodavca koji su zadužili manastir: kneza Lazara Hrebeljanovića i vizantijskog cara Jovana Kantakuzina.
„Božja promisao je želela da Vatoped postane Bogorodični centar, koji, pored Časnog pojasa, krasi i sedam čudotvornih ikona”, naglasio je.
Odluka da se ova dragocena svetinja donese u Srbiju doneta je jednoglasno, nakon više zasedanja Sveštene opštine. Iguman je posebno naglasio da je dolazak Pojasa svojevrsni čin uzvraćanja ljubavi.
„Poziv vašeg patrijarha prihvatili smo sa velikim zadovoljstvom. Doživeli smo ovo kao dug koji treba da odužimo zbog dara koji nam je Sveti knez Lazar ostavio. Želeli smo da narod u Srbiji dobije priliku da se pokloni ovoj velićini”, zaključio je iguman Jefrem.
Dolazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice u Srbiju predstavlja istorijski trenutak koji ne spaja samo prošlost i sadašnjost već i duboke duhovne veze između Svete Gore i srpskog naroda. Ova poseta, motivisana dubokim poštovanjem prema zaveštanju Svetog kneza Lazara, nosi poruku sabornosti, blagodarnosti i duhovne obnove za sve vernike koji će imati čast da se poklone jednoj od najznačajnijih hrišćanskih relikvija.
Sveta Gora kao temelj duhovnog identiteta
U srcu Svete Gore, gde se vekovima prepliću molitva i istorija, posebno mesto zauzima odnos manastira Vatoped i Hilandara, koji simbolizuje duboku vezu srpskog naroda sa atonskim predanjem. Iguman vatopedski, arhimandrit Jefrem, podseća u intervjuu ovim povodom da su temelji ove duhovne oaze postavljeni u atmosferi nesebične ljubavi i vizionarstva Svetog Save i njegovog oca, Stefana Nemanje.
Prema rečima igumana Jefrema, ključni motiv za osnivanje samostalnog srpskog prostora na Svetoj Gori nije bio separatizam, već isključiva želja da se vernicima omogući pristup bogosluženju na maternjem jeziku.
„Jer je san Svetog Save i njegovog oca, koji su se sreli ovde u Vatopedu, bio da postoji samostalan prostor za srpsku pravoslavnu braću, a razlog zbog kojeg su želeli samostalan prostor nije bio želja da se odvoje od ostatka Svete Gore, već zato što je jezik različit i trebalo je da oni koji odlaze na poklonjenje na Svetu Goru da slušaju bogosluženje na svom jeziku, da vide ljude koji će razgovarati sa njima na njihovom jeziku”, objasnio je iguman.
Upravo iz te brige za svoj narod, Sveti Sava je od tadašnjeg igumana manastira Vatoped, starca Teostirihta, dobio blagoslov i prostor – tadašnji manastirski pčelinjak – na kojem je ponikao Hilandar. Ovaj čin širokogrudosti vatopedskih otaca omogućio je da Hilandar postane i ostane duhovno uporište srpskog naroda, koje se po svom značaju, kako je istakao iguman Jefrem, odmah nakon Svete zemlje smatra najvažnijim mestom hodočašća.
I zato se iz brige za svoj narod, Sveti Sava usudio da zatraži jedan deo Vatopeda da mu bude dat kao nezavisan samoupravni prostor.
Manastir mu je za vreme tadašnjeg igumana, monaha Teostirihta, dao pčelinjak manastira Vatopeda i sagrađen je manastir Hilandar, koji posle Svete zemlje Srbi smatraju mestom hodočašća i vrhovnog uporišta, rekao je iguman Jefrem.
Iguman je naglasio da se raduje što naši učenici od osnovne škole uče o Svetom Savi i Vatopedu, jer je on jedan izvor za Srbiju iz koga je proizašao manastir Hilandar. A izdanci toga manastira, poput Svetog Save i Svetog Simeona, zaista su proslavili Srbiju.
„Teologija kao iskustvo života u Crkvi”
Jedan od najuglednijih duhovnika današnjice održaće danas ekskluzivno predavanje na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu, pod nazivom „Teologija kao iskustvo života u Crkvi”. Predavanje će biti upriličeno u Velikom amfiteatru fakulteta, koji se nalazi u ulici Mije Kovačevića 11B, sa početkom u 19 časova.
Dolazak igumana Jefrema predstavlja jedinstvenu priliku da se slušaoci neposredno upoznaju sa svetogorskom duhovnom tradicijom i razumevanjem teologije koja nije samo suva teorija, već živo i delatno iskustvo u okrilju Crkve.