Tesla povezao prestonicu i Đetinju
Užice – U ovoj godini navršava se 11 decenija od početka rada stare hidrocentrale na reci Đetinji u Užicu, prvenca srpske elektrifikacije. To je prva hidroelektrana na Balkanu napravljena po principima naizmeničnih struja Nikole Tesle, samo četiri godine posle one na Nijagari, zaslugom profesora beogradske Velike škole Đorđa Stanojevića upoznatog sa Teslinim pronalascima.
Užička hidrocentrala i sada radi, njene originalne mašine još uvek struju proizvode. Ponose se Užičani ovom retkošću, pred kojom poslednjih godina stoje spomenici Nikoli Tesli i Đorđu Stanojeviću.
A jedna postavka, upravo otvorena kao prva u novoj modernoj zgradi Arhiva u Užicu, svedoči o Teslinom doprinosu nastanku tog prvenca. O vezama Beograda i Đetinje, posredno rođenim u razmaku od osam poslednjih godina 19. veka. Reč je o izložbi beogradskog Muzeja Nikole Tesle nazvanoj „Nikola Tesla u Beogradu 1892. godine”, autora Bratislava Stojiljkovića, kustosa u tom muzeju. Postavci koju poslednjih godina mnogi gledaju po gradovima Srbije, a koja, evo, za Užičane ima poseban značaj.
Istraživači istorije prve hidrocentrale pišu, naime, o presudnom uticaju Đorđa Stanojevića da ta elektrana, namenjena kao energetski izvor za užičku Tkačku radionicu i osvetljenje grada, bude podignuta 1900. godine po Teslinim principima, tada novini u nauci. Ali malo se pažnje obraća onome što je svemu prethodilo, a to je ključna poseta Tesle Beogradu i saradnja Stanojevića sa proslavljenim naučnikom.
– Taj Teslin jedini dolazak u srpsku prestonicu 1.juna 1892. godine i boravak od svega 31 sat, ako je verovati redu vožnje tadašnje železnice, ustvari je bio presudan za ono što će se dešavati u Srbiji kao jednoj od prvih zemalja u Evropi koje su počele elektrifikaciju njegovim naizmeničnim strujama. Ova hidrocentrala na reci Đetinji predstavlja prvenac, a za njom su usledile elektrane na Bučjanki, Niška hidrocentrala, u Sićevačkoj klisuri, Gamzigradska i druge. Srbija je tada bila u evropskom vrhu kad je u pitanju Tesla i njegovi izumi, koje je on predstavio Đorđu Stanojeviću, rodonačelniku te elektrifikacije – rekao je, otvarajući izložbu u užičkom Arhivu, Vladimir Jelenković, direktor Muzeja Nikole Tesle, jedinstvene ustanove u svetu.
Naša zemlja, inače, ima tu čast da u ovom muzeju čuva celokupnu ličnu Teslinu zaostavštinu, a UNESKO je arhivu slavnog naučnika 2003. godine uneo u Registar pamćenja sveta, kao neprocenjivu važnost za ljudsku civilizaciju. U tom registru od vrednosti iz Srbije jedino se još nalazi Miroslavljevo jevanđelje.
Autor pomenute postavke Bratislav Stojiljković objašnjava da je Stanojević bio uz Teslu prilikom posete Beogradu, gde je naučniku priređen veličanstven doček, audijencija kod kralja Aleksandra, poseta Narodnom muzeju, predavanje na Velikoj školi.
(/slika2)– Teslin uticaj na Đorđa Stanojevića doprineo je da Stanojević 1894. godine objavi knjigu o stvaralaštvu i patentima Nikole Tesle, prvu na srpskom jeziku i drugu u svetu o tome. To je bio put ka budućoj centrali u Užicu i daljoj elektrifikaciji Srbije. Prvo se, dakle, desio Tesla, pa užički prvenac – sumira Stojiljković, dodajući da izložba u ovom Arhivu, pored dokumenata i fotografija, predstavlja i dva Teslina patenta: model indukcionog motora sa rotorom u obliku jajeta (''Kolumbovo jaje'') iz 1893. i model specifične pumpe zasnovan na principu prenosa fluida putem trenja iz 1913. godine.
I sve to u savremenom zdanju užičkog Arhiva, najmodernije uređenoj arhivskoj ustanovi kod nas, koja je, kako reče direktor te ustanove Miroslav Dučić, otvaranjem ove atraktivne postavke, prve pošto je pre sedam meseci završena ova zgrada, zvanično otvorila i svoj galerijski prostor.
Branko Pejović
Подели ову вест

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.