Poklon za Narodni muzej
Posetioci izložbe „Poklon-zbirka Dragoslava Damnjanovića”, koja će u subotu u 12 sati u Muzeju istorije Jugoslavije biti otvorena performansom Radomira Damnjanovića Damnjana (inače brata darodavca zbirke, čija dela čine dve trećine kolekcije) biće u prilici da se upoznaju sa raznovrsnom umetničkom produkcijom druge polovine 20. veka kako domaćih tako i nekolicine stranih umetnika. Dela iz ove zbirke, koja je darodavac, prema sopstvenim rečima, posle decenijskog razmišljanja poklonio Narodnom muzeju u Beogradu kao najeminentnijoj ustanovi toga tipa, pripadaju kako konvencionalnim umetničkim medijima (slikarstvo, grafika, crtež, skulptura) tako i onim nekonvencionalnim, u smislu proširenog pojma umetničke kreacije.
Dragoslav Damnjanović, koji se likovno formirao i razvijao uz sebi po svemu bliskog brata Radomira Damnjana, čiji je indirektan uticaj prisutan u profilisanju kolekcije, pravnik je po obrazovanju i zaposlenju a sakupljao je dela umetnika čija se delatnost odvijala u Beogradu, Milanu, Zagrebu, Parizu, Londonu, Tokiju ili nekom drugom gradu.
– Ova kolekcija duboko je lična, nastajala je godinama, ali tek danas, ovako izložena, ima posebnu vrednost. Pošto živimo u vremenu kada se prioriteti teško prepoznaju, ona na jedan pohvalan način govori o našoj kulturi i narodu – rekao je Damnjanović, koji se, kako kaže Tatjana Cvjetićanin, direktor Narodnog muzeja, ovim gestom svrstao među sva ona poznata imena koja su svojim darivanjem učestvovala u stvaranju zbirke ove nacionalne institucije.
Zbirka će se prvi put pojaviti pred našom publikom i broji 222 rada – reč je o 42 autora, od kojih je 26 sa bivših jugoslovenskih prostora i 16 inostranih, uglavnom italijanskih umetnika. Sa ukupno 142 Damnjanova ostvarenja, Narodni muzej je dobio najveću i po izboru radova najznačajniju zbirku njegovih radova, uz imena kao što su: Nedeljko Gvozdenović, Marko Čelebonović, Julije Knifer, Uroš Tošković, Branko Miljuš, Radomir Reljić, Nives Kavurić-Kurtović, Dušan Otašević, Dragoš Kalajić, Živko Marušič, Dean Jokanović Toumin, Cile Marinković, Goran Kosanović, Marina Abramović. Inostrani deo kolekcije čini šest dela italijanskih umetnika različitih generacija, nastalih u rasponu od četrdeset godina, od 1966. do 2005. godine. Deo zbirke u vezi je sa aktivnostima „Studija 16/e” iz Torina, čiji su osnivači bili italijanski umetnici Santo Leonardo, Mario Toci, Davide Vesio i Pietro Kacola i predstavlja radove koji su proistekli iz aktivnosti umetnika u ovom prostoru između 1975. i 1985. godine, uz stvaraoce koji nisu neposredno sa galerijom bili povezani ali su joj srodni. Takođe, u kontekstu mejl-arta, kolekcija sadrži i dela Eduarda Aroja, Sezara, Luiđija Ontanija, Fernanda de Filipija i drugih.
Zbog svoje kompleksnosti, stručne muzeološke obrade i odgovarajuće zaštite dela, ova poklon-zbirka čuva se u pet različitih muzejskih kolekcija, čiji su kustosi ujedno i autori kataloga i izložbe. Postavka će biti dostupna javnosti do 29. maja, a tokom trajanja izložbe biće organizovana stručna vođenja i radionice.
M. Dimitrijević
Подели ову вест

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.