Krnjača uskoro na suvom
Bitka sa vlagom, poplavama i izlivanjem kanalizacije posle svake veće kiše za žitelje Krnjače mučna je borba, bez nade da će uskoro izaći kao pobednici. Odavno su se pomirili sa tim stanjem, a svako domaćinstvo se, kad naiđe voda, bori kako zna i ume.
Stručnjaci Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi” kažu da se ovom neiscrpnom izvoru problema, ipak, može doskočiti izgradnjom dubokih bunara u koje će se slivati voda iz zemlje, a odatle će se pumpama i mrežom kanala izbacivati u Dunav.
Mile Božić, direktor za hidrotehničke melioracije u Institutu, ističe da bi se problem u Krnjači mogao rešiti nasipanjem, kao što je to urađeno sa močvarnim zemljištem u Novom Beogradu. Međutim, objašnjava Božić, pre pola veka pažnja graditelja bila je u Novom Beogradu, koji je bio atraktivnija lokacija.
– Kako će se iskoristiti parcele u Krnjači, nije bio problem tadašnjih gradskih čelnika, što je dovelo do masovne neplanske gradnje. Najjeftinije parcele bile su one kroz koje prolazi kanal za odvodnjavanje. Ambiciozni graditelji su, sa namerom da iskoriste svaki pedalj parcele, zasipali kanale i na tako dobijenom terenu pravili kuće i sadili bašte – kaže Božić i objašnjava da je podvodnost zemljišta posledica podzemnog curenja dunavske vode ispod nasipa, kao i curenje vode iz jezera Veliko blato.
S obzirom na to da se veći deo teritorije Krnjače nalazi ispod nivoa Dunava, padavine ne otiču prema reci nego se zadržavaju, pa je potrebno da se voda preko crpnih stanica stalno izbacuje u Dunav.
– Ne možemo da sprečimo da voda iz Dunava neprestano nadire, ali ako izgradimo bunare, voda će se slivati u njih, i neće ići dalje prema naselju. Da bi spustili nivo vode na dva metra ispod zemlje, umesto dosadašnjih pola metra, jedino izvodljivo rešenje je izgradnja tri „zavese” bunara koji će biti povezani podzemnim kanalima – kaže Božić.
Sistem bunara i podzemnih kanala može se izgraditi za jednu građevinsku sezonu, a procenjuje se da bi radovi koštali oko dva i po miliona dinara. Deo troškova trebalo bi da snosi, zbog podizanja nivoa Dunava, preduzeće HE „Đerdap”. Da bi ceo sistem odvođenja vode funkcionisao besprekorno, kao što priliči naselju koje pretenduje da bude treći centar prestonice, potrebno je očistiti zapuštene kanale za odvodnjavanje i izgraditi još nekoliko nadzemnih kanala što će koštati oko 25.000.000 dinara.
Izrada detaljnog regulacionog plana, čije se usvajanje u Skupštini grada očekuje predstojećeg leta, neophodan je uslov za obimne radove u Krnjači, koji će osim sistema za odvodnjavanje, uključivati i izgradnju kolektora, kanalizacione mreže i puteva.
Prema rečima Danila Bašića, predsednika opštine Palilula od naselja u koje su se doseljavali oni koji nisu imali kud, Krnjača će zbog blizine gradskom jezgru, postati veoma privlačna lokacija za investitore.
– Jedan od prvih koraka na tom putu je isušivanje zemljišta. Tako ćemo privući i velike investitore, koji će umesto kuća, graditi višespratnice. Ako se bude radilo po planu, krilatica da je Krnjača, zbog mnoštva kanala, Holandija u malom, neće zvučati kao šala – zaključuje Bašić.
Подели ову вест

Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.