Jugoslavija veći problem od Bliskog istoka
„Zaboravite Kinu i Bliski istok, bivša Jugoslavija bi tek mogla da izraste u Trampovu prvu spoljnopolitičku glavobolju.” Tako u najnovijoj analizi britanski list „Gardijan” u prvi plan kao globalno iskušenje postavlja nerešene balkanske sporove i moguća žarišta. Koliko je verovatno da Donalda Trampa i njegovu administraciju glava zaista pre zaboli zbog Kosova ili BiH nego zbog konflikta s ekonomskim rivalom kakav je Kina, bliskoistočnih ratova i podela, ali i odnosa s EU, latinoameričkim zemljama, pa i situacije u Ukrajini ili Baltiku?
„Albansko i srpsko pitanje nije završeno na Balkanu, to je odnos Izraela i Palestine u Evropi”, citira „Gardijan” reči Albanca Belgzima Kamberija, borca za ljudska prava. U istom članku navodi se i konstatacija kongresmena Dejne Rorabahera da „Makedonija nije zemlja”, ukazuje se na voz sa srpskim simbolima upućen ka Kosovu, referendum u RS i odluku bosanskih Srba da bojkotuju Sarajevo zbog zahteva za reviziju presude MSP u Hagu, sukob vlasti i opozicije u Crnoj Gori... Citiran je i neimenovani zapadni diplomata „s iskustvom u regionu”, koji kaže da postoji samo jedan potencijalni pokrovitelj za promenu aktuelnih balkanskih granica – Rusija.
Da su poruke ovog, ali i sličnih članaka, zapravo „zahtev Trampu da ne pomišlja da odustane od Balkana, te da mora da spreči bilo kakav ozbiljniji uticaj Rusije, ali i Kine”, uveren je Aleksandar Mitić, predsednik Centra za strateške alternative.
„Pažljivo sam analizirao bujicu tekstova o ’pretnji ratom na Balkanu’ u vodećim zapadnim medijima u poslednjih desetak dana – od ’Njujork tajmsa’, preko ’Gardijana’, do ’Ekonomista’ i ’Dojče velea’. Po istom kalupu ponavlja se priča o tome da je ’balkansko bure baruta’ ponovo pred eksplozijom jer Rusija koristi ’vakuum’, koji je navodno nastao zbog nedoumica oko balkanske politike Donalda Trampa, da preko Srbije i RS destabilizuje region i ugrozi interese NATO saveznika i protektorata”, ističe Mitić.
Dodaje i da, prema tim tumačenjima, „Dodik samo što nije napravio Donbas od RS, ’srpsko-ruski voz’ za Kosovsku Mitrovicu se tretira kao provokacija nalik probnom lansiranju nuklearnih raketa Pjongjanga, a Moskva svrgava režim u Crnoj Gori dok migovima za ’dominaciju balkanskim nebom’ sprema Srbiju”.
Na pitanje da li je osnovan strah dela javnosti na Zapadu da bi Rusija mogla da inicira promene granice u regionu, Dragan Đukanović, iz Centra za spoljnu politiku, odgovara da takva bojazan nije opravdana, ali i da je Balkan još trusno područje. Za naš list on navodi da je i pre pet ili deset godina „bilo priča o nedovršenom poslu u ovom regionu, i o izazovima stabilnosti i bezbednosti i njegovoj spremnosti za evropske i atlantske integracije”. Đukanović podseća da se oduvek govorilo i o uticajima vanbalkanskih aktera na prostoru nekadašnje SFRJ.
„A Rusija je još od polovine protekle decenije preokrenula situaciju u odnosu na ono vreme kada je u velikoj meri sledila zapadnu politiku prema Jugoslaviji, devedesetih godina prošlog veka. Taj uticaj krenuo je iz sfere energetike, preko ekonomije, da bi sada bio u sferi pokušaja da se proširi u politici, i oblastima poput kulture, prosvete, nauke... Što je sve legitimno kad je reč o jednoj velikoj zemlji. Taj uticaj objektivno raste, a to je nemoguće ne primetiti”, kaže Đukanović.
Aleksandar Mitić veruje da se pravi izvori tenzija u analizama, poput „Gardijanove”, ipak prikrivaju. Nigde se, kako navodi, „ne spominje da Bakir Izetbegović zahtevom za revizijom tužbe u Hagu ponovo potpaljuje krizu u BiH, ni da opozicija u Crnoj Gori bojkotuje rad skupštine dok Milo Đukanović odbija da raspiše referendum o NATO”.
„A nema ni naznaka da Edi Rama ohrabruje Albance u Prištini da odbiju formiranje ZSO, dok ’Tiranskom platformom’ urušava suverenitet Makedonije. O ustaškim spomenicima u Hrvatskoj da i ne govorimo”, navodi Mitić.
Dragan Đukanović ne veruje da će u neko dogledno vreme doći do promena na Balkanu, jer taj prostor nije prioritet nove američke administracije. Podseća da je sličnu poruku o jednoj vrsti kontinuiteta politike Vašingtona, nedavno uputio i Metju Palmer, dok je u svojstvu direktora Kancelarije za Jugoistočnu Evropu u Stejt departmentu boravio u poseti Beogradu.
„A kad je reč o javnosti, činjenica je da je Zapad učestvovao u stvaranju ’arhitekture’ našeg područja kakva je aktuelna danas. I njima je jasno da sve stvari nisu potpuno završene. I dok se potpuno ne normalizuju odnosi između tih država i entiteta, oni će otvarati tu temu. Dok se bar jedno od tih pitanja ne reši, možemo očekivati da se to smatra glavoboljom”, zaključuje Đukanović.
Подели ову вест









Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.