Katanac, reorganizacija ili prodaja „Staklare”
Paraćin – Nakon što je Privredni sud u Kragujevcu, po predlogu preduzeća „Veksilum Balkan” iz Čačka, koje potražuje preko 47 miliona evra, doneo rešenje za otvaranje stečajnog postupka nad Srpskom fabrikom stakla u Paraćinu, o njenoj sudbini odlučiće Privredni apelacioni sud. U međuvremenu će privremeni stečajni upravnik, koji je dobio ulogu aktivnog, glavnog stečajnog upravnika, preuzeti upravljanje nad ekonomskim resursima fabrike, obaviti popis i spremiti dokumentaciju za prvo poverilačko ročište kada će biti razmotren izveštaj o ekonomsko-finansijskom položaju stečajnog dužnika.
– Nezadovoljna stranka, a to je „Staklara”, nesumnjivo će uložiti žalbu. Kako je u pitanju hitan postupak, pisani otpravak će biti poslat do petka, stranke će ih primiti naredne nedelje, spisi po žalbi će biti dostavljeni drugostepenom sudu na odlučivanje. Ali, to neće uticati na sam tok vođenja stečajnog postupka, jer žalba ne odlaže sprovođenje rešenja o otvaranju stečajnog postupka – navodi Borislav Jovović, predsednik Privrednog suda u Kragujevcu i stečajni sudija.
On dodaje da to ne mora da znači krah fabrike, već možda preispitivanje, da bi se videlo da li može da privređuje na zdravim osnovama bez diranja u ekonomsku osnovu poznate fabrike stakla ne samo u Srbiji već i u svetu.
– Otvaranje stečajnog postupka ne treba shvatiti kao propast, već kao novi početak, koji, nažalost, fabrika možda nije želela, ali koji je nužan dok se stvari ne poprave u finansijskom pogledu. Postoji mogućnost da se u postupku reorganizacije fabrika ponovo osnaži i počne da radi kao i ranije, ili, ukoliko ne bude uslova za reorganizaciju, da se u postupku bankrota proda kao pravno lice – ocenjuje Jovović.
On podseća da „Staklara” duguje više od 47 miliona evra firmi „Veksilum Balkan”. Glavni dug iznosi oko 40 miliona evra, a ostalo je kamata. Radi se o dospelom, nenaplaćenom potraživanju, a predlagač se pozvao na to što stečajni dužnik nije u roku od 45 dana izmirio obavezu u celini. Privredni sud je u maju odbio predlog za otvaranje stečaja, ali je Privredni apelacioni sud, odlučujući po žalbi, ukinuo to rešenje i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak. Utvrđujući okolnosti na koje je ukazao drugostepeni sud, posle višesatne rasprave, Privredni sud je našao da su ispunjeni uslovi za otvaranje stečajnog postupka.
– Primarni dug potiče od firme „Glas industri” iz Bugarske, a datira iz 2012. i 2013. kada su „Staklari” davani ugovori o zajmu. On je, preko ugovora o ustupanju potraživanja, došao do čačanske firme. Tokom postupka nije bilo sporno da potraživanje postoji, ali nam je „Staklara” osporavala da imamo status poverioca – kaže Vojislav Ilić, advokat firme „Veksilum Balkan” iz Čačka.
On dodaje da je dug pet meseci posle podnošenja predloga za otvaranje stečaja još veći zbog kamata, a Jovović kaže da ukupne obaveze „Staklare” mogu da se izraze u milijardama dinara. Samo od prethodnog ročišta, kada je žiro-račun bio blokiran za 604 miliona dinara, blokada je povećana 23 miliona dinara.
Obistinile se najcrnje slutnje
Živojin Matejić, predsednik Samostalnog sindikata, kaže da u poslednjih deset godina, od početka takozvane privatizacije „Staklare”, nisu imali mira, a sada su se obistinile najcrnje slutnje.
– Moram da priznam da su neki priželjkivali stečaj i smatrali ga dobitnom kombinacijom. Stečaj nijednoj fabrici nije doneo boljitak. Ljudi su uglavnom odlazili na biro rada i posle postajali socijalni slučajevi – veli Matejić, koji se plaši da će preko 800 zaposlenih doživeti takvu sudbinu.
Vlasnici
Prema Matejićevim rečima, problemi počinju kada je 2006. godine „Staklaru” kupila bugarska firma „Rubin”. Tri godine kasnije vlasništvo preuzima „Srbijagas”, a 2012. strateški kupac je ponovo iz Bugarske, Cvetan Vasilev. Sadašnji vlasnik, firma „Cpr impeks”, koja je fabriku kupila pre dve godine, sa Miloradom Pušicom, predsednikom Nadzornog odbora, pokušava da je izvuče i vraća dobar deo dugovanja.
– Mesečno proizvodimo više od četiri hiljade tona gotovih proizvoda sa mogućnošću da do kraja godine povećamo na pet hiljada tona. Bilo bi strašno zatvoriti fabriku sa takvom proizvodnjom i koja je od krucijalnog značaja za kompletnu Srbiju – ocenjuje Matejić.
Подели ову вест





Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.