„Salvator Mundi” kao muška „Mona Liza”
Nedelju dana nakon što je slika Leonarda da Vinčija „Salvator Mundi” prodata za 450 miliona dolara, postavši tako najskuplje umetničko delo ikada, svetski mediji i dalje postavljaju neizbežno pitanje: „Da li je zaista toliko vredno”. Iako je prošle srede na aukciji u njujorškom „Kristiju” „Salvator Mundi” („Spasitelj sveta”) srušio sve rekorde, britanski „Telegraf” pita da li jedno umetničko delo može imati toliku cenu i zašto je svet i dalje tako obuzet Da Vinčijem. „Njujork tajms” se bavi pitanjima da li je Mundi zaista „muška Mona Liza” i da li je nepoznati kupac pazario „sliku ili brend”.
Istovetne teme otvara i „Gardijan”, uz tumačenje kako je jedno delo uspelo da dostigne tri puta veću cenu od procenjene koja je iznosila oko 120 miliona dolara.
Delo je rađeno u ulju na drvenoj podlozi i prikazuje Isusa Hrista koji u levoj ruci drži kristalnu kuglu, dok desnom, podignutom, blagosilja. Iako je slika, koja je bila u izrazito lošem stanju, sa nekoliko naknadno dodatih slojeva boje, delovala kao kopija, stručnjaci Metropoliten muzeja, uz eminentne saradnike iz Velike Britanije i Italije, potvrdili su njenu autentičnost pre nekoliko godina. Da Vinčijeva slika iz 1500. godine najpre je bila u vlasništvu engleskog kralja Čarlsa Prvog, da bi joj se izgubio svaki trag. U javnosti se pojavila ponovo u 19. veku kada ju je kupio jedan britanski kolekcionar, a kao delo Đovanija Boltrafija, jednog od Da Vinčijevih učenika, prodata je 1958. godine, takođe na aukciji, za sumu od samo pedesetak dolara.
Uspeh nedavne aukcije upućeni tumače marketinškim trijumfom, ali i apetitom samog tržišta. Zanimljivo je da kuća „Kristi” delo nije stavila u odeljak starih majstora, već savremenih dela. To je sliku „nametnulo” najbogatijim kupcima. Bila je izložena u londonskoj Nacionalnoj galeriji i gotovo da je obišla svet dižući tako ogromnu prašinu. I aukcija je najavljivana kao „jedinstvena prodaja”, jer je jedna od deset Leonardovih slika za koje se zna da postoje.
„U pitanju je najbolje delo aukcionarstva u moderno vreme. A svakako je pomoglo to što je Hrist dočaran na nov i uzbudljiv način. Tržište starih majstora je ponekad poput zmijskog legla u kome ima mnogo podmetanja, a ovo delo izmešteno je pametno iz te `sredine` što se isplatilo”, ocenio je za „Gardijan” Bendor Grosvenor, istoričar umetnosti.
Iako nije poznato ko je platio 450 miliona dolara za sliku, pretpostavlja se da je u pitanju kupac iz Azije ili Bliskog istoka.
Suprotno nekim navodima, „Salvator Mundi” nije poslednji Leonardo koji se čuva u privatnim kolekcijama. Vojvoda od Bejklua i Kvinsberija poseduje Leonardovu „Madonu s preslicom”, i ako bi se kojim slučajem rešio da je stavi na aukciju bila bi prva slika koja bi dostigla, kako procenjuju stručnjaci, cenu od milijardu dolara.
Iako se spekulisalo i oko autentičnosti slike, svi ti napisi samo su pravili besplatan marketing slici. Ali, nije samo u tome ključ uspeha na aukciji, ocenjuju mediji, već i u razoružavajućoj lepoti same slike.
„U pitanju je veoma sekularan prikaz Hrista. Nema krsta, nema oreola, ali ima neke dvoznačnosti u njegovoj pojavi koja izražava duh vremena”, kazao je za „Gardijan” trgovac umetninama Filip Mold, dodajući da bi se ova slika sasvim komotno mogla naći tik uz delo nekog impresioniste, ili Džeksona Poloka ili Endija Vorhola.
Tomas Kembel, nekadašnji direktor Metropoliten muzeja, smatra da je dostignuta cena iznenađujuća, ali da to ne treba da čudi na tržištu gde su „spekulacije i marketing zamenili stručnost kao meru vrednosti”. Bez obzira na to, sama cifra slici garantuje „slavu”, pa ako se ikad bude našla u nekom od muzeja biće „lepak” za posetioce, kao što je to slučaj sa Mona Lizom u Luvru.
Подели ову вест






Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.