Utorak, 24.06.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Lažna bolovanja zbog depresije i stresa

Osobi koja dobije psihijatrijsku „F” dijagnozu i ode na bolovanje automatski treba da se oduzmu dozvola za oružje i vozačka dozvola

Oko 11 odsto ljudi bilo je na bolovanju prošle godine iz potpuno neopravdanih razloga, pokazuju rezultati kontrole koju je uradio Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO). Od januara do oktobra prošle godine pokrenuta su 1.322 postupka kontrole privremene sprečenosti za rad na zahtev poslodavca (708 slučajeva) i matične filijale (445 slučajeva).

Međutim, u Ministarstvu zdravlja kažu da je ovo samo početak rigoroznijih kontrola i da će u ovoj godini doći do detaljnije provere otvaranja bolovanja zbog dijagnoza na koje se zdravi ljudi najčešće „izvlače”. Često su to depresija, stres na poslu, bolovi u leđima, vrtoglavica…

Na naše pitanje kako stati na put odlasku na lažno bolovanje, u RFZO-u kažu da sa njihovog stanovišta postoji problem sa bolovanjima ljudi koji se nalaze na lečenju u dnevnoj bolnici za psihijatrijske bolesti, s obzirom na to da takvo lečenje traje jako dugo.

„Smanjenje broja slučajeva privremene sprečenosti za rad moguće je povećanim nadzorom nad radom ovih ustanova i propisivanjem dužine trajanja lečenja u dnevnoj bolnici”, tvrde u RFZO-u.

Za veću kontrolu rada lekara koji su u poziciji da indikuju bolovanja zalaže se i docent dr Ivana Stašević-Karličić, vršilac dužnosti direktora Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević”. Ona objašnjava da treba korigovati kriterijume koji se tiču procedure davanja bolovanja i uspostaviti strože mehanizme sankcionisanja lekara koji zloupotrebljavaju svoju poziciju.

Što se pacijenata tiče, dr Stašević-Karličić kaže da ih treba edukovati da shvate da je njihov zdravstveni karton sudskomedicinska dokumentacija i da postoje situacije u budućnosti kada im lažne dijagnoze mogu znatno odmoći u nekim važnim životnim situacijama.

– Dijagnoza je uvek lekarska tajna i ostaje između lekara i pacijenta. Bolovanja sa osnovom dijagnoze teške depresije, kao i drugih koje nisu psihijatrijske, imaju moralnu i etičku dimenziju. Sve lažne dijagnoze koje služe zloupotrebi za potrebe regulisanja radnog odnosa, odgovornost su i lekara i pacijenta. Postoje jasni dijagnostički kriterijumi i skale za brzu procenu, čiji skor jasno detektuje oboljenje. Tu su i kriterijumi na osnovu kojih se pacijentu savetuje odsustvo s posla za vreme bolesti. Ali, na savesti lekara jesu i dijagnoza i preporuka. Postoji mogućnost da lekar svesno u medicinskoj dokumentaciji opiše sve simptome koji odgovaraju dijagnozi, a da ih pacijent uopšte nema – tvrdi dr Stašević-Karličić.

Vreme lečenja psihijatrijskih bolesti je različito, zavisno od težine bolesti. Kada lekari procene da više nema potrebe da čovek bude na bolovanju, on se automatski vraća na posao, bez obzira na to zbog koje je psihijatrijske bolesti bio na bolovanju.

– Svako mišljenje lekara da više nema potrebe za bolovanjem znači da je ta osoba u potpunosti spremna da se vrati na posao. Ako to nije slučaj, zaposleni se šalje na procenu radne sposobnosti, što je domen ustanova koje se bave medicinom rada – dodaje dr Stašević-Karličić.

Prema mišljenju prof. dr Aleksandra Milovanovića, direktora Instituta za medicinu rada Srbije „Dr Dragomir Karajović”, najviše se vara na dijagnozama koje su teško proverljive, poput anksioznosti i depresije, ali i vrtoglavice. Njegov predlog je da osobi koja dobije psihijatrijsku „F” dijagnozu i ode na bolovanje automatski treba da se oduzmu dozvola za oružje i vozačka dozvola, sve dok se ne završi proces lečenja. To bi, smatra on, automatski smanjilo zloupotrebu odlaska na bolovanje, jer ljudima teško pada činjenica da ne mogu da voze.

– Nakon toga trebalo bi uraditi reviziju sposobnosti te osobe, da li može normalno da obavlja svoj posao, da vozi automobil i da ima dozvolu za oružje. Siguran sam da bi to mnoge odvratilo od odlaska na lažno bolovanje jer bi ih mrzelo da prolaze te procedure. Do 2006. godine drugostepene komisije koje odlučuju o bolovanjima nalazile su se kod nas, ali su onda preseljene u RFZO, što po mom mišljenju nije dobro. Ovako ispada da se funkcioniše po sistemu „kadija te tuži, kadija ti sudi”. Mnogo bi bolje bilo ukoliko bismo se mi sa medicine rada time ponovo bavili – pojašnjava dr Milovanović.

Za kraća bolovanja, do 30 dana, građani se kod lekara najčešće pretvaraju da imaju problema sa bolovima u trbuhu, pojašnjava dr Vesna Janjušević, direktorka beogradskog Doma zdravlja „Stari grad”. Ako su vešti, pacijenti mogu da „isfoliraju” i bolove u leđima, ali i da „prevare” testove na osnovu kojih se može utvrditi prisustvo bolesti. Iskustva lekara pokazuju da ljudi koji strahuju za svoj posao i oni kojima znači svaki dinar od plate ne idu na bolovanje čak ni onda kada su stvarno bolesni, ali da se zato onima koji imaju dodatne poslove i ne žive samo od plate – izostajanje sa posla isplati.

U nekim državama postoje posebne komisije koje obilaze zaposlene dok su na bolovanju i ukoliko ih ne pronađu u bolnici ili kod kuće, mogu da predlože poslodavcu i davanje otkaza „lažnom” bolesniku. Ima slučajeva da poslodavci angažuju čak i detektivske agencije da im u tome pomognu.

Više izostajanja zbog povreda i duševnih poremećaja

U prvih devet meseci 2017. godine 213.281 osoba u Srbiji je bila na bolovanju. Dijagnoze koje su sprečavale odlazak na posao u prošloj godini donekle se razlikuju u odnosu na pretprošlu. Tokom 2017. za oko pet odsto manje u odnosu na 2016. godinu otvarala su se bolovanja zbog održavanja trudnoće, a nešto više se ostajalo kod kuće zbog duševnih poremećaja, bolesti mišićno-zglobnog sistema, povreda i trovanja...

Pregled i dokumentacija

U RFZO-u objašnjavaju da lekarske komisije ocenjuju privremenu sprečenost za rad dužu od 30 dana. Ocena se donosi na osnovu neposrednog pregleda i medicinske dokumentacije, u skladu sa medicinsko-doktrinarnim standardima za utvrđivanje privremene sprečenosti za rad. Na naše pitanje da li je moguće da se odlazak na bolovanje odobrava i kada to nije opravdano, u ovoj instituciji napominju da svako neopravdano odobravanje privremene sprečenosti za rad povlači i odgovornost stručno-medicinskog organa za takvo postupanje. Međutim, nisu precizirali o kakvim je tačno kaznama reč.

Sezonski poslovi

Ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar nedavno je izjavio da u smederevskoj železari postoji pojava da, kada krenu sezonski radovi, „naprasno veliki broj radnika” otvara bolovanje i da postoji indicija da nisu ispunjeni uslovi za bolovanje, već da oni idu da obavljaju sezonske radove.

– Želimo da proverimo te naloge. Uradiće se kontrola i nijedan radnik neće ni najmanje biti oštećen, ko god ima razloga da bude na bolovanju, apsolutno će biti, ali onaj ko nema razloga za bolovanje, moraće da se vrati na posao – istakao je Lončar.

I ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević nedavno je naglasio da će se problem bolovanja rešavati sa Ministarstvom zdravlja i da će svi koji zloupotrebljavaju bolovanja biti sankcionisani.

Komentari16
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Ška
Lažno bolovanje ne može a lažna prijava na pola radnog vremena može. Isto može i neplaćen i neevidentiran prekovremeni rad. To je ok. Ko kontroliše broj radnih dana/sati kod privatnika??
nena
Sjajan predlog, da se posle dijagnoze oduzme vozacka dozvola i dozvola za oruzje, a dusevni bolestnik i dalje moze da bude direktor i vlasnik firme i svoje psiholoske traume leci izivljavanjem nad zaposlenima
Anad
Posle ovih zadnjih ratova od devedesetih, embarga, bombardovanja, bez posla, bez novca, gledajci, kolektivno, Srbija je u depresiji. Ljudi su kratkog fitilja, depresivni, loseg raspolozenja i bezvoljni. Nazalost, ne ide se kod psihijatra, vec kod gatara, vidovite Verice, vidovite Zorke, Klepatre...Cula sam da i mnogi ljudi iz sveta se obracaju gatarama i traze pomoc. Iskreno, jedanput sam nazvala jednu "vidovitu", javio mi se njen muz i rekao mi da uplatim 100.- eura i da posle nazovem njegovu suprugu, kad je nvac legao. Razgovor ce trajati 15 minuta....Naravno, da nisam nazvala! Ko pati od depresije, hitno kod psiholga i na terapiju. Neki izlaz ce se naci...Ovako, mnogi nece ici na posao, bolesni , nadrndani, bezvoljni i potencialni ubice ili samoubice. Posao, moze i da saceka. Ipak, zdravlje je najvece bogastvo.
Radoslav Jovanovic
Niko se ne seti da komentarise kako oni znaju šta je lažno bolovanje. Depresija je ozbiljna bolest u svetu i leči se. Kakva je korist od dolaska na posao ako nisi u stanju da radiš? Ako si teško bolestan budeš otpušten. Sve ostalo je za njih lažno bolovanje?
Marija
Ima i onih koji kriju dijagnozu,idu sa lekovima na posao,nisu produktivni koliko su nekada bili...Da li je i to resenje...Surovo je drustvo,surovo...Ako ste u vezi (nebitno kakvoj ) sa ljudima koji preko partije vedre i oblace,nema zime.Ako niste za posao koji se placa (rad) 40 000 , sedecete na laksem mestu za 60 000.Kazem sedecete i znam sta govorim.
Marija
@svetlana Nisam cula da depresivni,koji na poslu cute i rade,gutaju knedle,preznojavaju se i gledaju svoja posla,prave smetnje drugima.Mrzovoljni,lenji,razdrazljivi su zdravi koji prebacuju svoj deo posla na kolege...samo misle na platu,niko nista ne sme da ih pita...Cesto su i dousnici,poltroni,neretko pruzaju i usluge....za bolje mesto na poslu.Ima li vecih bolesnika od njih?Ima li vecih trovaca radne sredine,i celog drustva?
svetlana
A šta ste hteli sa time da kažete surovo je društvo, surovo? Valjda misleći na ove bolesne, koliko zdravi znaju biti surovi prema bolesnima. Pa gospodjo Marija i ovi bolesni pod lekovima što dolaze na posao, znaju biti veoma surovi na poslu. Zato bih ja rekla, da ovi što su bolesni uništavaju zdrave na poslu. GDe ćete goru situaciju na poslu kada ne možete od ovih depresivnih, normalno posao da obavljate, a posao zahteva da medjusobno saradjujete. Mrzovolja, lenjost, razdražljivost, pravljenje bespotrebnih scena na poslu kako bi skrenuli panju na sebe, to su odlike ovih koji su depresivni i neostvareni u svom životu, i oni su ti koji truju zdravu okolinu na poslu, i otežavaju da posao lakše prirode za rešavanje, zbog depresivnih, odvija se otežano. Ovi depresoivni su ti koji onemogućavaju efikasnost u poslu.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.