Grci od Srbije traže još 60 miliona dolara odštete
Čak i da Srbija grčkom „Mitilineosu” do kraja isplati odštetu od 40 miliona dolara, naše obaveze prema ovoj grčkoj kompaniji time se ne završavaju. Jer, kako može da se vidi iz izveštaja Saveta za borbu protiv korupcije, koji je objavljen juče, osim arbitraže u Ženevi, koju je Srbija izgubila, postoji još jedan sudski spor koji je trenutno u toku.
Pred prvostepenim sudom u Atini „Mitilineos” je tužio RTB „Bor”, tražeći odštetu od 60 miliona dolara jer ova kompanija nije ispoštovala tri ugovora potpisana u drugoj polovini devedesetih godina. Kako se navodi u izveštaju Saveta, postupak je u početnoj fazi, a ročište je zakazano za 21. februar 2019. godine.
– Posebno je važno pitanje kako će se okončanje arbitražnog postupka obavezujućom presudom odraziti na spor između RTB „Bor” i navedene grčke firme – upozoravaju iz saveta.
Kada država od svakog ugovora, od svake investicije, od svakog spora, napravi tajnu, onda se zbog nedostupnih činjenica proizvode afere, dodaju.
Osnov da „Mitilineos” tuži državu Srbiju i RTB „Bor” jeste Sporazum između Vlade Savezne Republike Jugoslavije i Vlade Republike Grčke o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja, zaključen 25. juna 1997. godine.
U savetu negoduju što od Državnog pravobranilaštva nisu dobili presudu Međunarodnog arbitražnog suda u Ženevi, sa obrazloženjem da nosi oznaku „poverljivo”.
– Savet smatra da nema nikakve štete po Republiku Srbiju, ako se javno objavi presuda arbitraže i da je netransparentnost presude usmerena ne na poverljivost zbog sprečavanja nastanka štete, jer je presuda već doneta, nego zbog skrivanja činjenice kako je i zašto došlo do postupka – navodi se u izveštaju.
U savetu sumnjaju i da je namera neobjavljivanja presude da se sakriju propusti koje je napravila Republika Srbija u izvršenju ovog sporazuma.
„Zbog svega navedenog, savet je, kao i u prethodnom izveštaju o arbitraži, predložio da se izvrše odgovarajuće izmene propisa, da se urede kriterijumi na osnovu kojih se ugovaraju nadležnosti i uslovi od kojih zavisi izbor arbitraža, kao i postupak izbora arbitara i pravnih timova koji će predstavljati našu zemlju, odnosno sva ona pravna lica koja raspolažu javnom svojinom u arbitražnim sporovima”, piše u izveštaju.
Savet posebno ukazuje na netransparentnost, jer nikada nije objavljeno koliko je sporova vođeno pred međunarodnim arbitražnim sudovima, iz kojih su privrednih odnosa vođeni sporovi, koju je štetu država pretrpela zbog gubitka sporova, koliki su bili troškovi naših pravnih timova u izgubljenim sporovima i kolika je bila šteta zbog neizvršenja odluka međunarodnih arbitražnih sudova, zaključuje se.
Kako je „Politika” već pisala, predstavnici grčkog „Mitilineosa” prošle nedelje boravili su u Beogradu, gde su sa predstavnicima Vlade Srbije počeli pregovore o dinamici otplate duga od 40 miliona dolara. Nezvanično je bilo najavljeno da će vlada ove nedelje usvojiti zaključak kojim će biti precizno definisan plan otplate. Na sednici održanoj u utorak popodne to se nije dogodilo.
Prvi sastanak državne komisije za pregovore i predstavnika grčkog „Mitilineosa” održan je prošlog petka u zgradi Ministarstva privrede.
Kako kaže naš izvor iz Vlade Republike Srbije, članovi našeg pregovaračkog tima ponudili su predstavnicima „Mitilineosa” da dug od 40 miliona dolara plate na rate. Oni su pokazali dobru volju i za njih je to, u načelu, prihvatljivo, rekao je tada naš sagovornik.
I nezvanični izvori su krajem prošle nedelje slali pomirljive signale.
– Nismo došli da pravimo probleme, već da pokušamo da nađemo rešenje. Ni za Srbiju, ni za „Mitilineos” nije dobro da to nerešeno pitanje ostane da lebdi u vazduhu – rekao je tada nezvanični izvor iz ove grčke kompanije.
„Mitilineos” je početkom januara ove godine Vladi Srbije poslao dopis u kojem je predstavnike naše države podsetio na obaveze iz ženevske presude. Pre toga nije bilo nikakve zvanične komunikacije između predstavnika vlasti i ove grčke kompanije.
Vlada Srbije formirala je pre dvadesetak dana komisiju za pregovore sa grčkom kompanijom „Mitilineos”, koju čine: ministar privrede Goran Knežević, ministar energetike Aleksandar Antić i predstavnici Ministarstva finansija.
Подели ову вест









Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.