Pjongjang preko Berlina nabavio balističku tehnologiju
Od našeg dopisnika
Frankfurt, Hajdelberg – Severna Koreja je uspela da dođe do opreme i tehnologije za svoj balistički raketni program preko svoje ambasade u Berlinu, ustvrdio je prvi čovek nemačke službe državne bezbednosti (BfV) Hans Georg Masen.
„Procenili smo da je nabavka išla odavde (iz severnokorejske ambasade u Berlinu), a po našem mišljenju, sve je to služilo za raketni program, ali u određenoj meri i za nuklearni program”, rekao je Masen, pri čemu nije precizno rekao koja vrsta tehnologije i opreme je nabavljena, već samo da su u pitanju elementi koji mogu da se koriste za civilne svrhe, ali i za vojne.
Prema Masenovim rečima, delovi za Pjongjangov balistički i nuklearni program su „nabavljeni i na drugim tržištima ili preko tajnovitih firmi koje su ih nabavile u Nemačkoj”.
Televizija NDR je u istraživačkom dokumentarcu navela da je BfV 2016. i 2017. godine dobila informacije o ovim severnokorejskim nabavkama, pri čemu je nabavljena oprema navodno iskorišćena za raketni program. Kako je preneo NDR, jedan severnokorejski diplomata je 2014. navodno pokušao da dobije „višegasni monitor”, koji se inače koristi u razvoju hemijskog oružja.
Prema tvrdnjama zapadnih medija, severnokorejske diplomate imaju ključnu ulogu u razvoju zabranjenih severnokorejskih programa naoružanja, jer navodno pružaju logističku podršku za prebacivanje oružja, vojnih tehničara i doprinose obaveštajnim operacijama.
U poslednjem izveštaju Ujedinjenih nacija se navodi da je Severna Koreja za devet meseci 2017. godine uspela da izveze proizvode zabranjene sankcijama UN, zaradivši time 200 miliona dolara. Autori ovog izveštaja ukazuju i na to da Pjongjang ima projekte vojne saradnje sa zemljama u Africi, Aziji i na Pacifiku, pri čemu je Mjanmaru prodao balistički raketni sistem, dok Siriji možda pomaže u programu hemijskog oružja.
Uprkos tvrdnjama nemačkih obaveštajaca da se severnokorejska ambasada u Berlinu koristi za kršenje sankcija koje su UN uvele Pjongjangu, zvanični Berlin ne namerava da prekine ove diplomatske odnose. Krajem novembra prošle godine, američki Stejt department je zahtevao od zemalja, koje još nisu prekinule diplomatske odnose sa Severnom Korejom, navodeći posebno Nemačku, da „opozovu svoje ambasadore” u Pjongjangu, kao i „umanje prisutnost Severne Koreje u bilo kojoj od tih zemalja”. Ali, vrlo brzo je iz Berlina stiglo odlučno „ne”. Vladin koordinator za transatlantsku saradnju i član stranke kancelarke Angele Merkel Jirgen Hart odbio je ovakav zahtev, istakavši da Nemačka „ne bi smela da se povinuje” ovom zahtevu Vašingtona.
„Mi se ne možemo osloniti jedino na kinesku ili rusku ambasadu u Severnoj Koreji”, rekao je tada on, dodajući da je „dobro za Evropu, a samim tim i za Zapad, da je sa nemačkom ambasadom usidrena u Pjongjangu”.
Nemački diplomatski odnosi sa Pjongjangom su dobrim delom nasleđe nekadašnjih prisnih odnosa komunističke Istočne Nemačke sa Severnom Korejom. Međutim, uticaj Berlina na rukovodstvo u Pjongjangu zapravo ne postoji, već nemačke diplomate više imaju ulogu posmatrača dok su glavni igrači kineski i ruski ambasadori. Nemačka se ipak još nada da bi mogla da bude neka vrsta posrednika između Severne i Južne Koreje, ali suštinski teško može da ozbiljnije utiče na događaje na Korejskom poluostrvu jer za to nema respektabilnu vojnu silu.
Подели ову вест






Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.