Kamen-temeljac na koji se čekalo skoro pola veka
Njen odlazak na Novi Beograd urbanistička dokumenta predviđala su još pre pedesetak godina. Ali, drugi značajni projekti u glavnom gradu tadašnje Jugoslavije gradnju nove autobuske stanice pomerali su i odlagali. Vreme je pokazalo – na neodređeno. Ideja o njenom odlasku sa atraktivnog zemljišta ipak nije zamirala. Da stanica uz desnu obalu Save odbrojava poslednje godine na toj adresi postalo je jasno tek kada je u neposrednoj okolini počela gradnja prvih objekata „Beograda na vodi”.
Ipak, od 2014. u više navrata se licitiralo sa rokovima kada će se desiti selidba i kada će u Bloku 42 biti otvoreno moderno autobusko čvorište. Posle nebrojenih najava i odlaganja, minulog vikenda obznanjeno je da gradnja kreće ove nedelje. Ali, tu pitanjima nije kraj. Beograđani se već duže pitaju zašto stanica, čiji im sadašnji položaj odlično odgovara, mora da se seli, do kada će moći da koriste postojeću, kakva će saobraćajna veza, pre svega sa železnicom, biti ubuduće...
Prvi put ucrtana u plan 1971.
Ideja o selidbi glavne autobuske na neku novu adresu nije hir gradskih vlasti u poslednjih deceniju i po. Autobuska stanica u Novom Beogradu u Generalni urbanistički plan prestonice prvi put je ucrtana 1971. godine, ali tada kao jedan od tri jednako rangirana autobuska terminala. Bila je označena kao stanica „Zapad”, rame uz rame stala je sa još dve – na jugu Autokomandom i na severu kod Pančevačkog mosta. Ove stanice bile su viđene i u beogradskom Urbanističkom planu iz 1985. Krupan zaokret desio se tek 2003, kada su urbanisti utvrdili da stanica treba da se gradi u Bloku 42, ali ne i na druge dve lokacije. U narednih desetak godina ipak nije se dalje maklo od toga. Idejno rešenje za kompleks dobijeno je tek na internacionalnom urbanističko-arhitektonskom konkursu iz 2014, a potpisnici prvonagrađenog rada bili su arhitekte Milan i Vladimir Lojanica.
Poslednja papirološka prepreka uklonjena tek 2017.
Najave o početku gradnje nove stanice postale su učestale. Gradonačelnik je krajem 2016. ukazao da će izgrdanja modernog autobuskog čvorišta krenuti u proleće 2017. Dnevno-aktuelne teme nadvladale su ovaj projekat, a u centar pažnje on je ponovo došao tek minulog leta kada je bez velike najave počelo uklanjanje perona na „Lastinoj” stanici u Savskom amfiteatru, čija je selidba u Blok 42 takođe u planu. Žitelji Mladenovca, Lazarevca, Obrenovca i drugih prigradskih opština našli su se u čudu – zašto se ruši „Lasta” ako ta stanica nije dobila adekvatnu zamenu. Nadležni su samo ukratko objasnili da se peroni „Laste” uklanjaju zbog nastavka širenja projekta „Beograd na vodi” i da će polaske sa „Lastine” stanice preuzeti obližnja BAS-ova. Pitanje koje je u međuvremenu otvoreno bilo je čemu ovakva odluka ako je najavljivano da će „Lasta” da se seli u Blok 42, ali tek kada u njemu bude izgrađena prva zgrada, odnosno aneks. I u ovom slučaju problem je bio što su najave nadležnih zakazale – jer da su se ostvarile one iz februara 2016, „Lasta” bi u aneksu na Novom Beogradu bila u leto te godine. Kako tog aneksa ni na vidiku nije bilo ni godinu kasnije, stara BAS-ova stanica iskočila je kao kompromisno rešenje. I baš tih julskih dana 2017. u Starom dvoru gradonačelnik Siniša Mali sa direktorom BAS-a Anđelkom Mučibabićem potpisuje poslednji dokument koji je bio papirološka prepreka za početak gradnje. Nadležni tada najavljuju da će grad obezbediti zemljište, a da će izgradnju novog staničnog zdanja, koja će početi krajem 2017, sa 25 miliona evra finansirati BAS.
Kamen temeljac preseljen u 2018.
Početkom avgusta 2017. u Direkciji za građevinsko zemljište za naš list su ukazali da bi aneks od 1.400 kvadrata ispod pristupnih puteva Mostu na Adi u Bloku 42 trebalo konačno da bude završen u decembru i da će ta zgrada, kada ceo stanični kompleks bude sagrađen, povezati glavnu autobusku stanicu i železničku „Novi Beograd”. U tom objektu koji bi bio privremena stanična zgrada, najavljivano je, bila bi šalter sala, službene prostorije, kancelarije, mokri čvorovi... Vrednost projektovanja i izgradnje aneksa autobuske stanice bila je 140,4 miliona dinara, a najava je bila i da će glavni izvođač radova biti „Bauvesen”. Ipak, u novembru 2017. izvor upućen u ovaj posao ukazuje da je odlučeno da se odustane od gradnje aneksa i da će odmah početi gradnja stanične zgrade. Nadležni su tada iz nedelje u nedelje uveravali da će kamen temeljac biti položen do kraja tog meseca, a najkasnije u januaru 2018. Već tada je, međutim, bilo jasno da ozbiljnije zahuktavanje tog posla nije moguće pre maja 2018. do kada bi Saobraćajni institut CIP trebalo da završi projekat budućeg staničnog kompleksa. Ali, strane uključene u ovaj posao ostale su pri tvrdnjama da se sve radi u zacrtanim rokovima.
Aneks ipak u igri
Taman kada se činilo da se gradnja stanice u Bloku 42 neće spominjati do proleća, nadležni su minulog vikenda izašli sa informacijom da je dobijena građevinska dozvola i da gradnja počinje ove nedelje. U toku vikenda gradski menadžer je precizirao da će se i aneks graditi i taj posao je počeo juče. Ovaj objekat trebalo bi da nikne za pet meseci.
– Završavamo i tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju saobraćajnica Antifašističke borbe, Marka Hristića i Jurija Gagarina, kao i izgradnju još 143 parking mesta ka otvorenom tržnom centru – istakao je Goran Vesić.
Nova stanica koja bi trebalo da u potpunosti preuzme funkciju od postojeće od leta 2019. biće uređena nalik lisabonskoj i imaće 13.000 kvadrata. Na njoj će biti smešteni međugradski, međumesni, međunarodni i turistički autobusi. U okviru modernog autobuskog kompleksa trebalo bi da bude 135 perona i oko 55 parkinga za duže zadržavanje autobusa, ali i podzemna javna garaža sa 200 parking mesta sa pristupima iz Antifašističke borbe i Jurija Gagarina.
Подели ову вест






Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.