Misteriozna nova bolest iks
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) nedavno je upozorila na bolest koja bi mogla da odnese milione života, a u ovom momentu još nije poznata i zato je nazvana bolest iks (X). Iako ne preciziraju o kojoj je bolesti reč, stručnjaci smatraju da je neophodno da budemo pripremljeni na masovnu zarazu. Naučnike zabrinjava činjenica što u stvari ne znaju šta je u pitanju, ali su sigurni da će do epidemije doći i strahuju da će nova bolest preći sa životinja na čoveka. Naučnici SZO ukazuju na opasnost od razvoja hemijskog oružja i ratovanja, ali i od veštački stvorenih smrtonosnih bolesti.
Šta bi mogla da bude misteriozna bolest iks, nisu sasvim sigurni ni srpski stručnjaci.
Profesor dr Zvonko Magić, načelnik Instituta za medicinska istraživanja Vojnomedicinske akademije, naglašava da svake godine SZO, sa sedištem u Ženevi, organizuje sastanak istaknutih naučnika da bi se utvrdila lista bolesti koje predstavljaju opasnost za celokupno čovečanstvo.
Prethodnih godina na listu su stavljene bolesti kao što je lasa groznica, ebola, zika groznica, MERS. Na sastanku u februaru SZO je dodao ovoj listi i „bolest iks”.
– Kako je označeno slovom iks, znači da je ova bolest nepoznata. Kandidati da postanu uzročnici bolesti iks mogu biti poznati virusi i bakterije koji nakon mutacije u njihovom genomu mogu da poprime potpuno nove patogene osobine. Takođe, u prirodi kruže hiljade nepoznatih virusa koji pod određenim okolnostima mogu postati patogeni za ljude. Većina tih virusa su infektivni za životinje, ali se ne prenose na ljude, ili, ukoliko i dođe do infekcije, oni se ne prenose sa čoveka na čoveka. Ovakvi primeri već postoje u medicini (recimo HIV) – objašnjava dr Magić.
Osim mnoštva virusa i bakterija iz prirode i čovek može da doprinese stvaranju iks bolesti – smatra dr Magić. Naime, poznato je da se velike sile odavno bave ispitivanjem ali i proizvodnjom biološkog oružja. Iako su konvencijama Ujedinjenih nacija te aktivnosti odavno zabranjene, postoji mogućnost da se u toku istraživanja dogode nesreće i da dođe do „izlaska” patogenog, mutiranog biološkog agensa u okolinu.
– Poznata su dešavanja sa antraksom. Ali, cilj ovog saopštenja SZO nije širenje panike i straha među ljudima zbog opasne, nepoznate bolesti, već inicijativa da se na vreme otpočnu istraživanja molekularnih osobina različitih mikroorganizama i mogućnosti proizvodnje efikasnih lekova ili vakcina. Veoma je važno i otpočeti na vreme opremanje laboratorija savremenom opremom i obukom kadrova u manje razvijenim državama – ističe dr Magić.
I epidemiolog profesor dr Zoran Radovanović smatra da nema mesta panici jer je poenta u tome da moramo da se naviknemo da živimo stalno svesni rizika od pojave mikroorganizama.
– Ne postoji bolest iks kao entitet opisan u literaturi. To je neodređena i bliže nedefinisana pretnja koja bi mogla da ugrozi čovečanstvo u bliskoj budućnosti. Uzročnik bi bio do sada nepoznat mikroorganizam, najverovatnije virus. Nedavno sam izjavio da nije najveća pretnja neka klica iz večitog leda (permafrosta) koji se topi, već novi virus iz do sada nepristupačnih prašuma ili mutirani postojeći virus. I nobelovac Džošua Lederberg je rekao da je virus najveća pretnja opstanku čoveka na planeti. Do sada se predviđalo da bi mogla da se očekuje epidemija ebole, lasa groznice i sličnih bolesti, a sada postoji saglasnost da je uzročnik naredne velike epidemije nepoznat. Otuda se i efekti do kojih bi doveo označavaju kao bolest iks – pojašnjava dr Radovanović.
Držeći se tih ekspertskih procena, naš sagovornik podseća da je Bil Gejts nedavno izjavio da bi takva bolest u jednom mahu mogla da odnese 30 miliona ljudskih života. Međutim, ne postoji neposredna opasnost jer je SZO dao upozorenje da zdravstvene službe svih zemalja treba da se pripreme za takve opasnosti.
Uloga nauke ključna
Profesor dr Vojin Rakić, direktor Centra za bioetičke studije i šef Uneskove Katedre za bioetiku za Evropu, smatra da je bolest iks zapravo hipotetička zarazna bolest za koju se priprema SZO. Iks označava nešto nepoznato i neočekivano.
– Prevencija se sastoji u pripremi prilagodljivih vakcina u koje bi se sekvencirala jedinstvena genetika nekog virusa kada se ovaj pojavi. To bi omogućilo brzu reakciju i efikasnu zaštitu stanovništva. U poduhvatu prevencije bolesti iks ključna je uloga nauke. Bolest iks može da nastane prirodnim putem, ali i ne mora jer može da je izazove i bioterorizam. Napredak biotehnologija nosi opasnost i od toga da one dospeju u ruke onih koji žele da nanesu zlo čovečanstvu – ističe dr Rakić.
Neki etičari smatraju da je jednoj individui lakše, u tehničkom smislu, da nanese zlo velikom broju ljudi, nego da učini dobro velikom broju ljudi – osim ako se propuštanje da se učini dobro ne kvalifikuje kao zlo.
– Bez obzira na to kako definišemo dobro i zlo u tom smislu, imamo moralnu dužnost prema čovečanstvu da se što bolje pripremimo za pandemije, bilo da su one izazvane prirodnim putem ili bioterorizmom. To važi i za bolest iks – naglašava dr Rakić.
Подели ову вест







Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.