Utorak, 17.06.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kamioni na granicama koštaju region 800 miliona evra

Svetska banka priprema regionalni projekat kojim bi se olakšala trgovina na Balkanu. – Najviše trgujemo sa BiH, najmanje sa Albanijom
(Фото Танјуг)

Neću odustati od ideje uspostavljanja jedinstvenog tržišta u regionu. Ta ideja počiva na racionalnim ekonomskim argumentima. Ovim rečima je predsednik Aleksandar Vučić na Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru obrazložio svoju staru zamisao o uspostavljanju regionalne carinske unije. Srbija je još u decembru 2006. godine u Bukureštu potpisala CEFTA sporazum kojim su carine prilikom trgovine u regionu ukinute.

Međutim, da u praksi problemi ipak postoje, uprkos činjenici da je trgovina liberalizovana još pre 12 godina, svedoče kamioni sa robom koji svakodnevno čekaju na granici.

– Nema logike da samo kod nas na granici možete videti kilometarske kolone kamiona. Zbog toga Svetska banka priprema regionalni projekat kojim bi trebalo da se olakša trgovina na teritoriji Balkana – rekao je Lazar Šestović, viši ekonomista Svetske banke.

Projekat bi trebalo da se odobri na leto, a dosad su preliminarno za njegovu primenu zainteresovane Srbija, Makedonija i Albanija.

Da je CEFTA unapredila trgovinu u regionu i povećala izvoz, rekao je nedavno ministar trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić. Ali, kamioni na graničnim prelazima i dalje čekaju sedam do 48 sati, dok se kamioni u Gruziji prosečno zadržavaju sedam minuta, podsetio je ministar.

– Gubimo 26 miliona sati godišnje zbog čekanja kamiona sa robom na granici, kazuju podaci MMF-a – rekao je resorni ministar.

Oko 800 miliona evra plaća se za različite vrste usluga na graničnim prelazima, opravdano ili neopravdano, što je jedan odsto BDP-a zemalja regiona – dodao je Ljajić.

Prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), naša zemlja je tokom prošle godine uvećala spoljnotrgovinsku razmenu sa svim zemljama regiona. Najveći rast razmene, od čak 41 odsto, ostvaren je u trgovini sa Bugarskom.

Najnoviji podaci pokazuju da je na kraju 2017. godine spoljnotrgovinska razmena Srbije i Bugarske prešla granicu od milijardu evra. Pritom je naš izvoz u ovu zemlju regiona porastao za više od 50 odsto, dok je uvoz, u odnosu na prethodnu godinu, uvećan za 28 odsto. To znači da je za dve godine trgovina između naše dve zemlje gotovo udvostručena. Jer, na kraju 2015. godine Srbija je sa Bugarskom imala skromnu trgovinsku razmenu. Prema podacima Privredne komore Srbije, ona je tada iznosila 562 miliona evra i bio je to jedan od najlošijih rezultata u regionu. U to vreme manje smo trgovali jedino sa Rumunijom (206 miliona) i Albanijom (120 miliona).

Možda su i zbog toga na sajmu privrede u Mostaru predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Bugarske Bojko Borisov manje pričali o ekonomskoj saradnji dve zemlje, a više o bezbednosnoj situaciji u regionu. Velike sile kao da traže novo mesto konflikta, ocenjeno je nakon ovog sastanka.

„Ajde, lepo nađite to mesto daleko od nas, a da mi ovde živimo u miru”, poručio je predsednik Vučić.

Ekonomska saradnja Srbije i Bugarske skoro da uopšte nije spomenuta.

Ipak, od svih zemalja iz našeg komšiluka, Srbija najviše trguje sa Bosnom i Hercegovinom. Prema podacima PKS, naša ukupna razmena na kraju prošle godine dostigla je 1,7 milijardi evra. Međutim, uvoz je porastao za 28,8 odsto, dok je izvoz robe iz Srbije u BiH uvećan za svega osam procenata.

U PKS ocenjuju da je ova zemlja regiona naš najveći trgovinski partner i na prostorima CEFTA. Sa BiH ostvarujemo 44 odsto od ukupne robne razmene sa svim zemljama CEFTA.

– Naše privrede su jedna drugoj važni partneri, ne samo u regionalnim, već i u globalnim okvirima. Srbija je Bosni i Hercegovini treći spoljnotrgovinski partner, odnosno prvi iza Nemačke i Italije, a Bosna i Hercegovina Srbiji treće izvozno tržište u svetu, prvo posle italijanskog i nemačkog.

Naša razmena iz godine u godinu raste, poslednjih godina obostrano – ocenjuju iz PKS.

Sve više proizvoda i usluga prelazi granicu i sve više kompanija nalazi kupce i partnere na srpskom, odnosno bosanskohercegovačkom tržištu. Recimo, iz Srbije sa BiH trguje oko 7.500 kompanija: oko pet hiljada ih izvozi, hiljadu i po uvozi i još oko hiljadu bavi se i uvozom i izvozom. Sve je više i registrovanih firmi, i sa jedne i sa druge strane. Prema poslednjim podacima Agencije za privredne registre, u Srbiji je 925 aktivnih privrednih subjekta (firmi i preduzetnika) čiji su većinski vlasnici kompanije i državljani Bosne i Hercegovine.

Komentari8
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

cole
pa sami smo se borili za granice, jel! zar ste vec zaboravili...
Ljubiša
I, posle svega, nebi trebalo da cudi (ako uopste nekog od nadleznih cudi) zasto shpediteri otvaraju svoje poslovne jedinice u Sloveniji i Austrji.
jovan
Kako kostaju region? Valjda drzave regiona imaju korist od carina,putarina i ostalih troskova usput. Ne vredi da krijete istinu, vi samo zelite da roba i firme ciji su vlasnici stranci obezbedite bescarinsku zonu. Od cega cete da zivite? Cime da punite budzet?
Čika-Dragan
Ovde je jasno Jovane da Vi ne razumete stvari. Država "ima korist" od carina i novcem što je "zaradila" plaća službenike granične i carinske kontrole na nepotrebnim granicama. A zapravo narod zbog čekanja kamiona i tih carina plaća skuplje robu.
maki
Što se tiče Batrovci-Bajakovo kamioni tamo čekaju radi toga što policajac na ulazu sa obe strane sporo propušta kamione gleda u pasoš a sam nezna šta gledea i svaki kamion zadrži oko 4 minute i za sat vremena prodje 15 kamiona a dolazi 30.Mogli bi hrvatski i srpski policajci da propuštaju kamione u dve kolone ali neće a imaju uslove jer imaju dve kućice za ulaz.Na Batrovcima napravljen parking a ničemu ne služi nego turcima da prave pauzu 11 sati ili vikend pauzu.Znači zadržavanje kamiona vrši hrvatski i srpski policajci koji su na ulazu u zemlju.Trebalo bi zabraniti tranzit kamionima kroz Šid jer su tamo počeli da idu turci i bugari a prelaz je mali i stvaraju kilometarsku kolonu a domaći kamioni radi njih moraju da idu na B.Palanku ili Bogojevo i stvaraju trošak. Ne znam zašto ne idu na GP Batrovce auto putem nego na GP Šid kuda je dalji put.
joks
Да ли ће неко размотрити питање ко прави гужву на границама?Државе ЕУ чија царина и полиција спроводе маломало бели штрајк, наши возачи који закрче терминале јер након прегледа оставе камионе због обавезног одмора, полиција која се не бави својим послом и не регулише боравак на граничном прелазу идКо ће дати одговор на питање како се царинска унија одражава на бесцаринску трговину са Русијом итд, итд

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.