Trećina budžeta i dalje za isplatu penzija
Naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje nastavlja da raste, a prihodi iz republičkog budžeta za isplatu penzija da se smanjuju. Tako je bilo i u prošloj godini kada je učešće prihoda od naplate doprinosa iznosilo 68,6 odsto, što je više nego u 2016. kada je bilo 64,5 procenata i najviše od 2008. godine, pokazuje finansijski plan Fonda PIO za prošlu godinu.
Boljom naplatom doprinosa pokrivenost rashoda za PIO povećana je u odnosu na 2016. godinu s 66,5 na 71 odsto, što je najviše u poslednjih 20 godina. Od doprinosa za PIO naplaćeno je 397 milijardi dinara, dok je država prebacila za isplatu penzija 184,6 milijardi dinara ili 31,26 odsto ukupnih sredstava.
– Učešće transfera iz budžeta u strukturi primanja Fonda PIO smanjeno je s 35,2 u 2016. na 31,3 procenta u prošloj godini, s tendencijom daljeg pada. Ako se uzme u obzir da je vlada 2012. godine isplatu penzije dotirala s 48,2 odsto ukupnog budžeta, a da je danas taj nivo 31,3 odsto, jasno je za koliko su danas manja opterećenja republičke kase – kaže Ivan Mimić, finansijski direktor Fonda PIO.
Za isplatu neto penzija prošle godine izdvojeno je ukupno 497,85 milijardi dinara. Istovremeno je učešće neto penzija u bruto društvenom proizvodu smanjeno s 11,6 u 2016. na 11,1 odsto u prošloj godini, što je približno utvrđenom održivom nivou rashoda za penzije i onome što je bio zahtev Misije Međunarodnog monetarnog fonda prema Vladi Srbije.
Tekući prihodi fonda lane su iznosili 590,3 milijarde, a rashodi 588,1 milijardu, što znači da je PIO ostvario suficit od 1,8 milijardi dinara. Zoran Đorđević, ministar rada, koji je juče prisustvovao sednici Upravnog odbora Fonda PIO, kaže da je učešće penzija od početka ove godine verovatno već palo na 11 odsto, dodajući da država i dalje dotira isplatu penzija s oko 200 milijardi dinara.
– Pogrešno je misliti da bi posebni prihodi države trebalo da se prelivaju na povećanje plata i penzija. Time bi samo pospešio rast inflacije, što bi opet smanjilo vrednost primanja i penzionera i zaposlenih. Samo s povećanim investicijama i realnim prihodima može se govoriti i o realnim izvorima za povećanje ovih primanja – objasnio je Đorđević.
On je najavio i pojačanu vanrednu reviziju u Fondu PIO, jer su to i „oči i uši fonda”, ističući da će se i sam uključiti u te poslove.
Dragoslav Đukanović, član Upravnog odbora fonda PIO, kaže da bi ovi pozitivni finansijski rezultati i smanjenje učešće penzija u BDP-u mogli biti nagoveštaj da se penzije ubuduće usklađuju s rastom cena dva puta godišnje, kako je i bilo pre donošenja Zakona o privremenom umanjenju penzija.
On smatra da je do povećanje naplate penzijskih doprinosa došlo zbog toga što se država ozbiljno suprotstavila sivoj ekonomiji, radu na crno, a poreznici krenuli u obračun s neplatišama poreza.
Подели ову вест






Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.