BiH protiv namera Zagreba da u Dvoru odlaže radioaktivni otpad

Zaključke da Hrvatska ne odustaje od gradnje mediji su izvukli ne iz nedvosmislene potvrde Zagreba, već iz činjenice da hrvatska strana krajem minule godine nije prihvatila predlog Slovenije da lokacija zajedničkog odlagališta bude u Vrbini u Sloveniji, nedaleko od Nuklearne elektrane „Krško”, čiji otpad treba da skladišti. „Odlagalište je ukopano u podzemne vode iz kojih se Zagreb napaja pitkom vodom i nalazi se u poplavnom području”, objasnio je ranije za „Dojče vele” direktor hrvatskog zavoda za radiološku i nuklearnu bezbednost Saša Medaković.

Druga dva razloga zbog kojih se hrvatska zahvalila na ponudi Slovenaca jeste visoka cena projekta, kao i odbijanje da se na tom mestu skladišti i drugi nisko i srednje radioaktivni otpad koji nastaje u Hrvatskoj, a koji mora da se skladišti.

Međutim iz istih razloga negoduju i strahuju stanovnici opština na severozapadu BiH uz granicu s Hrvatskom. Već godinama traže da susedna država odustane od namere gradnje. Reč je o stanovnicima Novog Grada, Kostajnice, Kozarske Dubice, Prijedora, Bihaća, Velike Kladuše, Bužima, Bosanske Krupe, Cazina, Krupe na Uni, Sanskog Mosta, Ključa, Ribnika, Bosanskog Petrovca, Drvara... Iz Radne grupe parlamenta BiH ranije su se požalili da nisu dobili nikakve odgovore iz Hrvatske i da se sve svodilo na tvrdnje Zagreba da navodno ne postoje negativni uticaji preko državne granice. Parlamentarci su se brinuli da je Hrvatska krenula u taj projekat mimo stava BiH, pa se pominjala i međunarodna arbitraža kao i pokretanje međudržavnog spora.

Dosad se radioaktivni otpad iz Krškog – 30 kubnih metara godišnje, skladištio u privremenom odlagalištu u krugu same nuklearke čiji je kapacitet gotovo popunjen. Otpad se šalje na spaljivanje u Švedsku i Francusku, odakle se vraća kao pepeo, koji je takođe radioaktivan, ali manje zapremine. U Krškom je smešteno dve hiljade kubnih metara otpada, a Hrvatska do 2023. mora preuzeti svoju polovinu otpada, izvestili su mediji.

Mediji su tragajući za rešenjem problema navodili da mogućnost izvoza otpada zasad ne postoji. Nadležni u Hrvatskoj tvrde da ni Trgovska gora ne bi bila trajno odlagalište, već nadzemno skladište, na period od 20 do 30 godina, dok „Krško” ne prestane s radom, nakon čega će se videti da li je moguće isporučiti otpad u neku drugu zemlju. Udruženja za zaštitu okoline upozorila su da Zagreb ne bi smeo nametati rešenja lokalnim zajednicama, a protivljenja su, između ostalih, došla i iz opštine Dvor u Hrvatskoj. „Ako će se o Trgovskoj gori govoriti kao o ’jedinoj mogućoj’ lokaciji, bojim se da će ona naići na žestok otpor lokalne zajednice, a ta lokacija ima i dodatan politički problem, jer je izuzetno blizu BiH. Neophodno je dobiti saglasnost susjedne zemlje”, upozorili su hrvatski ekološki aktivisti.

Zbog uznemirenosti građana BiH, u Srpskoj se pominjalo da bi prostor oko reke Une u Novom Gradu mogao biti proglašen parkom prirode. Kako je objavljeno pre neki dan, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je iz nekoliko izvora dobilo nezvanične informacije da je Hrvatska prolongirala za 2022. odluku o izgradnji odlagališta na Trgovskoj gori. Požalili su se da hrvatske vlasti i institucije ne daju nikakve zvanične odgovore na upitanja iz Srpske i BiH.