Predstava rođena iz posmatranja
Beograd i Bitef za ekipu predstave „NO43: Prljavština” predstavljaju sasvim novi prostor, jer smo do sada nastupali u Rimu i Veneciji, Hamburgu, Parizu i Briselu, dakle, u zapadnoj Evropi. Zaista mi se jako dopada Balkan i veoma sam uzbuđena, kaže za „Politiku” estonska rediteljka Ene Lis Semper čija će predstava „NO43: Prljavština”, u produkciji teatra NO99 iz Talina, biti izvedena večeras od 20 sati na sceni Pozorišta na Terazijama kao šesta premijera ovogodišnjeg 52. Bitefa.
Od osnivanja Bitefa pre 52 godine do danas, nije se desilo da estonsko pozorište gostuje na ovom festivalu, zato kompanija NO99 važi za jedno od najvećih otkrića 52. Bitefa.
Ova kompanija ipak ima i te kakvu međunarodnu reputaciju, posebno otkako je prošle godine dobila prestižnu nagradu „Premio Evropa: Pozorišna realnost”, a njen rediteljski tandem, Ene Lis Semper i Tit Ojaso, režirao je do sada u mnogim sredinama, pre svega u Nemačkoj.
Predstava „NO43: Prljavština” pre je oblik fizičkog teatra, nego savremenog plesa, sa izraženim likovnim aspektom. Deset dramskih glumaca, u ringu ispunjenom blatom, izvode niz raznovrsnih situacija. Šta im je zajedničko, odnosno šta je njihova dodirna tačka?
Prvo: prostor. Oni dele isti prostor i nemaju mogućnost da idu bilo gde drugo. Drugo: blato. Oni dele isti oblik postojanja i niko nema priliku da iz njega izađe ili da ostane čist. Treće: drugi ljudi. Njihova dodirna tačka je i neizbežno postojanje drugih ljudi.
Šta vas je inspirisalo da radite ovu predstavu? Kroz kakvo pozorišno putovanje ćete provesti beogradsku publiku?
To su dobra i prilično teška pitanja. Ne bih rekla da nas je nešto inspirisalo, jer se inspiracija često shvata kao nešto što odnekud jednostavno dođe. Inspiracija bi trebalo da znači da okidač stvaranja nečega proizlazi iz iskustva bivanja negde spolja. Predstava „NO43: Prljavština” rođena je na suprotan način – iz iskustva bivanja unutra: u ovom svetu, u našim telima, među drugim ljudima. Prema tome, ona je rođena iz posmatranja, a ne iz inspiracije.
Na ostala pitanja je teže odgovoriti zbog toga što više ne postoji nešto što bi bilo uobičajen scenski izraz – „uobičajeno” danas ne znači ništa. Mogla bih da kažem da ono što ovo umetničko delo pokušava da postigne jeste ljudska simfonija u kojoj su instrumenti naša tela, naši strahovi i naše žudnje. U njemu ne postoje moralni recepti, niti predlozi za rešenja. Predstava je kroz izvođenja nailazila na veoma različite reakcije. Ona sadrži mnoge slojeve, tako da su je, uprkos „prljavoj estetici”, mnogi gledaoci opisali i kao „slavljenje života”.
Kojim putem ide savremeno estonsko pozorište? Koje teme, događaji, pojave trenutno zaokupljaju pažnju estonskih umetnika?
Primetila sam da su sve teme koje se odnose na samoafirmaciju relevantne. Teme koje se tiču toga šta znači biti žena, muškarac, Estonac, šta znači biti ili ne biti religiozan veoma su rasprostranjene. Pozorište je u velikoj meri sredstvo za pronalaženje i afirmisanje identiteta. Lično mislim da je to šteta, jer smatram da pozorište ne bi trebalo da afirmiše ništa, to je posao medija i političara, već pre da sve preispituje. Naravno da tu nije reč o razaranju, već o stvaranju: ako bi pozorište moglo da ponudi nove načine identifikacije, tada ono ne bi trebalo ništa da afirmiše, već da pozove na stvaranje nečega novog.
Kako gledate na svetske tokove? Koliko pratite prilike na Balkanu? Kako iz vaše perspektive izgleda stvarnost?
Moj način posmatranja sveta nikada nije bio potpuno zasnovan na činjenicama. Ne važim za strastvenog čitaoca novina, niti provodim vreme na Fejsbuku ili drugim društvenim mrežama. Gradim sliku sveta radije na osnovu ličnih susreta, poseta, atmosfera, mesta i tome slično. Možda da bih bolje razumela ne ono što svet predstavlja, nego ono od čega se sastoji. U svom radu se takođe bavim paradoksima, skrivenim fenomenima ljudske egzistencije, onim što vidimo kada sklonimo zavesu. Ljudi obično pokušavaju da to ne čine zbog toga što jedino što oni vide jesu: smrt i beda. Pa, ja nisam toliko morbidna. Postoje, takođe, i mnoge druge stvari...
Подели ову вест




Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.