Gojazna deca u opasnosti da dobiju u dijabetes
U Srbiji gotovo svako peto dete ima višak kilograma, osam odsto njih je gojazno, a broj debeljuškaste dece i one kod kojih se otkrije dijagnoza dijabetesa povećava se iz godine u godinu. Pravilan izbor namirnica, konzumiranje voća i povrća i redovna fizička aktivnost glavni su faktori u prevenciji gojaznosti i njenih posledica kao što je šećerna bolest, zaključak je učesnika panela „Preventivom do zdravijeg odrastanja”, koji je održan u Beogradu u susret obeležavanju Svetskog dana borbe protiv dijabetesa.
Prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković, endokrinolog iz Kliničkog centra Srbije, naglasak je stavila na stomačnu gojaznost, koja je glavna karakteristika premetaboličkog i metaboličnog sindroma, koji povećava rizik za nastanak dijabetesa, ali i drugih bolesti. Istraživanja koje je radila potvrdila su prisustvo metaboličkog sindroma kod 37 odsto gojazne dece i omladine, dok je preostalih 63 odsto imalo premetabolički sindrom, odnosno samo povećan obim struka i još jedan faktor rizika, najčešće nizak HDL holesterol.
Trebalo bi naglasiti da je ovo oboljenje 2017. godine bilo uzrok troškova u zdravstvu od najmanje 727 milijardi dolara, što je više od vojnog budžeta odbrane SAD i Kine zajedno. Svaka 11. odrasla osoba, ili 425 miliona ljudi, ima šećernu bolest, a očekuje se da će broj ljudi sa dijabetesom do 2030. godine dostići 522 miliona. Ova bolest bila je pre dve godine uzrok četiri miliona smrtnih slučajeva.
Učestalost metaboličkog sindroma povećavala se statistički značajno sa godinama: kod gojazne dece od 7 do 15 godine iznosila je 34,8 odsto, adolescenata od 16 do 20 godine 38,9 odsto, mladih od 20 do 30 godine 58,1 odsto, dok je kod odraslih zabeleženo 38 odsto.
– Stomačna gojaznost je odgovorna za depresiju adolescenata i mladih, jer citokini iz masnog tkiva utiču na razgradnju triptofana, koji je odgovoran za nastanak hormona sreće, pa se umesto toga stvaraju produkti koji dovode do brojnih poremećaja i depresije. Blagovremena reakcija i preventiva izuzetno su važni. To su zdrava mediteranska ishrana i fizička aktivnost koja podrazumeva barem sat vremena brzog hoda. Kad smršamo, smanjujemo stomačnu gojaznost, a imamo povoljne efekte i na regulaciju masnoća, krvnog pritiska i nivoa šećera, i na taj način sprečavamo ili korigujemo već postojeći premetabolički ili metabolički sindrom – istakla je dr Dimitrijević Srećković, koja je pre više od deset godina osmislila jelovnike namenjene zdravoj porodici u cilju prevencije gojaznosti, šećerne bolesti, povišenih masnoća, krvnog pritiska i vaskularnih komplikacija.
Činjenica da se deca u 21. veku manje kreću u odnosu na period od pre nekoliko decenija, prema rečima prof. dr Vladimira Koprivice, mora da podstakne sve činioce u društvu da se pokrenu i naprave važne korake kako bi se fizička aktivnost od ranog detinjstva povećala. Isto tako je važno da se prave individualni pristupi u osmišljavanju fizičke aktivnosti.
– Kretanje je čoveku od prirode zadato i ima veliki značaj u svim životnim dobima. Društvo mora kroz brojne aktivnosti u porodici, školi, školicama vežbanja i sportskim organizacijama da omogući mladima stručno vođeno vežbanje – pojasnio je profesor Koprivica.
Bojana Marković, iz Udruženja za borbu protiv dijabetesa „Plavi krug”, istakla je da je podrška važna, ali isto tako i da se o ovoj bolesti, o tome kako deca i roditelji žive sa njom, ali i načinima prevencije, priča neprestano.
– Uz podršku lakše se prihvataju i savladavaju svakodnevne obaveze koje dijabetes sa sobom nosi. Naše udruženje ima kontinuiranu podršku kroz adekvatnu edukaciju pacijenata, stručna predavanja, rad sa iskusnim psiholozima i kroz razmenu iskustva pacijenata koja mnogo znači – dodala je Markovićeva.
Kad se uspostavi dijagnoza da je dete obolelo od dijabetesa, lečenje predstavlja složen proces, od terapije insulinom, primenom odgovarajuće ishrane, fizičke aktivnosti i psihološke potpore. Ipak, dr Veroslava Stanković iz Visoke zdravstvene škole strukovnih studija u Beogradu, u prvi plan stavlja prevenciju.
– Statistika pokazuje da je veliki broj dece u Srbiji gojazno. Zato je neophodno da se od najranijeg detinjstva deca uče pravilnoj ishrani i važnosti pojedinih grupa namirnica, ali i štetnosti brze hrane i slatkiša. Decu treba učiti i da je doručak obavezan obrok, da ostale obroke ne bi trebalo preskakati i obavezno uzeti jednu voćku između obroka. Pravilan izbor namirnica, uobročenost i fizička aktivnost su glavni faktori u prevenciji gojaznosti i njenih posledica – dodala je dr Stanković.
Ovom prilikom je naglašeno da je započet projekat „Maksi školski karavan” koji obilazi 100 škola u Srbiji i u koji je uključeno 15.000 prvaka, a koji je pokazao, kako je objasnila Milica Popović, koliko se mališanima kroz igru može objasniti lepo zašto je važno da jedu povrće i tako budu zdrava.
Подели ову вест


Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.