Krsna slava – Sabor Sv. Jovana Krstitelja
Krsna slava (slava, krsno ime) predstavlja ritual posvećen nekom hrišćanskom svecu za koga porodica veruje da je njen zaštitnik i davalac blagostanja. Proslavljanje sveca zaštitnika praktikuje većina pravoslavnih hrišćanskih porodica na teritoriji Srbije kao značajan porodični praznik u kojem učestvuju pojedinačne porodice i njihovi gosti – članovi šireg srodstva, susedi, prijatelji. Srbi doživljavaju slavu kao način iskazivanja nacionalnog identiteta i oni su nosioci ove tradicije, ali proslavljanje porodičnog sveca zaštitnika praktikuju i pravoslavne hrišćanske porodice još nekih etničkih zajednica u Srbiji. U domu porodice se na dan slave tokom obavljanja rituala pali slavska sveća, čita molitva Oče naš i obavlja ritualno sečenje slavskog kolača – koji obavezno ima utisnut simbol – tako što se preliva vinom, seče u obliku krsta, zatim se okreće i lomi na četiri dela uz podizanje uvis. Tokom rituala izgovaraju se zahvalnosti svecu i molitve za blagostanje. Ritualno sečenje kolača obavljaju članovi porodice u svom domu, ali je, s druge strane, uobičajena praksa i da se slavski kolač nosi u crkvu, a u nekim porodicama sveštenik dolazi u kuću da seče slavski kolač. Važan deo proslavljanja sveca zaštitnika jeste slavska gozba koja okuplja porodicu i njene srodnike i prijatelje.
Slava je vitalan element našeg nematerijalnog kulturnog nasleđa i 2014. godine
upisana je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva. Sabor Sv. Jovana Krstitelja, 20. januar – Sv. Jovan jedna je od najčešćih porodičnih slava u Srbiji. Praznuje se dan po Bogojavljenju, a narodno je verovanje da je Jovan Krstitelj, krštavajući Hrista, simbolički krstio i ostale ljude. Veruje se da na Jovanjdan ne treba raditi, što posebno važi za žene.
Motiv na marki: Sveti Jovan (ikona, rad somborskog majstora Georgija Protića, sredina 19. veka), slavski kolač, kandilo i šaralica.
Motiv na kovertu: Sveti Jovan (ikona, rad ruskih ikonopisaca, 18. vek).
Za motive maraka i koverata korišćene su fotografije eksponata Etnografskog muzeja u Beogradu, autora Ivane Masniković Antić MA.
Stručna saradnja: Etnografski muzej u Beogradu.
Grafička obrada maraka: Anamari Banjac, akademski slikar.
Подели ову вест


Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.