SPC ne priznaje novoproglašenu „Autokefalnu crkvu Ukrajine”
Srpska pravoslavna crkva ne priznaje „Autokefalnu crkvu Ukrajine”, ni takozvani kijevski Sabor ujedinjenja, čije odluke smatra nekanonskim i neobavezujućim, kao ni „raskolničku jerarhiju i sveštenstvo”.
U stvari, kao što se i navodi na početku dokumenta poslatog svim pravoslavnim pomesnim crkvama, SPC smatra nekanonskim upad vaseljenskog patrijarha Vartolomeja na teritoriju Ruske pravoslavne crkve i njegove odluke koje su usledile u vezi sa Ukrajinom. Od jednostrane „rehabilitacije” raskolnika, podrške sazivanju sabora na kojem je izabran poglavar nove ukrajinske crkve i davanja Tomosa o autokefalnosti 6. januara. U pismu se objašnjava da se Kijevska mitropolija čak ni u najmanjoj meri ne može identifikovati sa sadašnjom Ukrajinom i da je ona pod jurisdikcijom Moskovske patrijaršije od 1686. godine, što potvrđuju brojna dokumenta, uključujući i ona Vaseljenske patrijaršije, kao i lične izjave samog patrijarha Vartolomeja do aprila 2018. godine. Zbog toga, intervenciju prvog među jednakima SPC smatra očiglednim nekanonskim upadom na teritoriju Ruske crkve, a „Crkvu Ukrajine” veštačkom konfederacijom ukrajinskih raskolničkih struktura, koje su, kako se navodi, već u međusobnom sukobu. Za SPC u Ukrajini, precizira se u dokumentu, postoji samo jedna crkva: Ukrajinska pravoslavna crkva, na čijem je čelu mitropolit Onufrije. Ona je, inače, pod okriljem Moskovske patrijaršije. Konačno, srpska crkva preporučiće svojim arhijerejima, kao i sveštenstvu, da se uzdrže od liturgijskog i kanonskog opštenja, ne samo sa „gospodinom Epifanijem”, koji je izabran za poglavara ove nove crkve, već i sa svima onima koji sa njim saslužuju i koji su u zajedništvu sa njim.
Takav stav srpske crkve je očekivan, s obzirom na to da je i najviše crkveno telo, Sveti arhijerejski sabor, na vanrednom, novembarskom zasedanju zauzelo kritički stav prema tadašnjim odlukama vaseljenskog patrijarha Vartolomeja vezanim za Ukrajinu. Posle davanja Tomosa o autokefalnosti, SPC je ponovo iznela svoj stav. On je objavljen na zvaničnom sajtu Moskovske patrijaršije, a preneli su ga i brojni portali na ruskom, grčkom i engleskom jeziku. Međutim, stav srpske crkve još nije zvanično objavljen i na srpskom jeziku.
Pismo u kojem su izneti ovi stavovi upućeno je i vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju, a kako prenosi sajt ortohodoxie.com srpski patrijarh Irinej u njemu je naveo da iz Vaseljenske patrijaršije nije odgovoreno na pisma i molbe SPC u vezi sa ukrajinskim pitanjem. A zatraženo je da se razmotre stavovi drugih pravoslavnih pomesnih crkava i eventualno sazivanje svepravoslavnog Sabora.
O tome da se o Ukrajini razgovara na sastanku poglavara svih pravoslavnih pomesnih crkava, svoj stav izneo je nedavno vaseljenski patrijarh Vartolomej, koji sabor uobičajeno i saziva, ali odgovarajući na takav zahtev iz Antiohijske patrijaršije. „Pošto su četiri pravoslavne crkve, sa crkvenog i bogoslovskog gledišta bezrazložno odbile da učestvuju u radu Sabora na Kritu 2016. godine, za šta nema izvinjenja, a Vaša drevna crkva je bila jedna od njih, Vaseljenska patrijaršija ima dobar razlog da ne pristane na takav sastanak na svepravoslavnom nivou koji neće biti od koristi, jer će voditi u takvu raspravu da se učesnici neće slagati jedni sa drugima”, navodi se u pismu.
Neučestvovanje ruske crkve na Saboru na Kritu, po mišljenju zvaničnika RPC, poput mitropolita volokolamskog Ilariona (Alfejeva), šefa Odeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije, upravo je jedan od razloga zašto je vaseljenski patrijarh preduzeo ovakve korake u vezi sa Ukrajinom uprkos otvorenom protivljenju Moskovske patrijaršije.
Mnoge pravoslavne pomesne crkve razmatrale su proteklih dana „ukrajinsko pitanje”. Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve saopštio je da se situacija naglo pogoršala, da je još više produbljen jaz među pravoslavcima u Ukrajini, kao i da se državne vlasti Ukrajine grubo mešaju u unutrašnji crkveni život. Mogućnost da se na svepravoslavnom nivou razmatra situacija u Ukrajini predložili su i Sveti sinod Rumunske pravoslavne crkve, ali i Albanska pravoslavna crkva.
Rumunska crkva tek će definisati svoj zvanični stav, ali sa zasedanja krajem februara saopšteno je da ukrajinsko crkveno jedinstvo još nije postignuto. Arhiepiskop Tirane i sve Albanije Anastasije naglasio je da „strah od očuvanja jedinstva pravoslavne crkve obavezuje da izrazimo svoju sumnju u validnost rukopoloženja koja je obavio bilo ko ko je raščinjen, izopšten i anatemisan”. Oglasile su se i druge takozvane jelinske crkve. Sinod Kiparske pravoslavne crkve tako smatra da, po sticanju državne nezavisnosti, svaki narod ima pravo da zatraži i crkvenu autokefaliju, kao i da se treba zapitati koliko su iskreni odnosi među crkvama kada se ne poštuje zajednička odluka o održavanju Sabora na Kritu i prekida evharistijsko opštenje. Opaske se, iako to nije navedeno, jasno odnose na Rusku pravoslavnu crkvu. Grčka crkva, za sada, nije zauzela zvanični stav o ovom pitanju. Prema medijskim izveštajima, Sinod grčke arhiepiskopije zasedao je 6. marta i razmatrao dodeljivanje autokefalije Ukrajini, ali nisu došli do zaključka, pa je to pitanje ostavljeno za širi arhijerejski sabor.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


