Nepravda uvek ispliva na površinu
Seljak Blagoje Marić iz okoline Bajine Bašte ima pravo iste vrednosti kao država Srbija, ali mora da veruje u svoje pravo i da ga brani.
Ovako razgovor za naš list započinje profesor dr Miodrag Orlić, koji je nedavno izabran za predsednika Udruženja pravnika Srbije. Na čelu je komisije za izradu prednacrta građanskog zakonika – pravne kodifikacije koja će precizno urediti najvažnija životna, privatna i poslovna pitanja, u svojih 2.838 članova.
Koja je ključna novina u budućem građanskom zakoniku?
Suštinski najznačajnija novina je u tome što će konačno u naše pravo biti uneto moderno načelo o neprikosnovenosti privatne svojine: „Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano vršenje i mirno uživanje svojih dobara na kojima ima pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo.” Potpuno će biti uređeno sve u oblasti stvarnog prava, a posebna odredba garantuje jednakost prava svojine. Svaki građanin, kao onaj seljak s početka priče, kada se bori za zaštitu svog prava – mora imati na umu značaj ove odredbe koja glasi: „Pravo svojine je jedinstveno, ima istu sadržinu i uživa jednaku pravnu zaštitu, bez obzira da li je sopstvenik građanin (fizičko lice) ili Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave, zadužbina ili neko drugo pravno lice javnog ili privatnog prava.” Građanski zakonik uređuje sve od početka do kraja, od najsitnijih svakodnevnih odnosa i događaja, do najdalekosežnijih. Na primer, susedski odnosi, odnosi u porodici, rođenje, život, venčanje i smrt.
Da li će pravo svojine biti centralna tema susreta pravnika u Budvi početkom juna?
Prednacrt građanskog zakonika Republike Srbije biće glavna tema, tako da ćemo govoriti o svojini, ugovorima, naknadi štete, porodičnom, naslednom, neimarskom i drugim pravima. Posebna pažnja biće posvećena aktuelnoj temi imovinske sukcesije između bivših jugoslovenskih republika. „Budvanski pravnički dani”, koji se ove godine održavaju od 2. do 6. juna, okupiće pravnike iz regiona, koji će govoriti i o upravnom i radnom zakonodavstvu, ali i o evropskom pravu. Advokatska komora Srbije odštampala je u tri toma kompletan tekst Prednacrta građanskog zakonika, u okviru svog časopisa „Branič”, koji će biti podeljen učesnicima ovog tradicionalnog susreta, koji organizuju Savez udruženja pravnika Srbije i Republike Srpske i Udruženje za uporedno pravo.

Budući građanski zakonik zvanično će i kod nas proglasiti neprikosnovenost privatne svojine
Čini se da je politika u mnogim nabrojanim oblastima jača od prava. Kolika je moć pravnika u stvaranju i primeni propisa?
Političari smatraju da pravo predstavlja ograničenje njihovih mogućnosti uticaja na društveno-ekonomske odnose. Zbog toga mi do sada nismo imali uređeno stvarno pravo, a mnogi propisi su nam nerazumljivi i teško primenjivi, kao što su na primer Zakon o planiranju i izgradnji i Zakon o restituciji. Ne mogu zakoni biti priručnici za tehničku upotrebu, već moraju biti izvor pravde. Vrednost zakonskih pravila određuje se na osnovu pitanja ima li u njima pravde.
Naši zakoni i sudovi često su od građana optuživani za nepravdu.
Gorak je osećaj građana da im je pravda nedostupna i da na nju moraju dugo čekati. Nepravda uvek izlazi na površinu. Zato glas pravnika mora da se čuje jer su pravnici ti koji grade pravnu svest građana o tome kakva su njihova prava. Ono što kod nas nije pravedno, to izlazi na površinu pred Evropskim sudom za ljudska prava, ponekad i pred stranim sudovima i arbitražama, a često i u razgovorima sa stranim izaslanicima o pojedinim poglavljima za pristupanju Srbije EU. Pravo treba da bude put ka pravdi. Kaže se da je pravda spora, ali dostižna. Međutim, onaj ko dobije spor posle deset godina neće biti sasvim zadovoljan jer je u međuvremenu imao ogromne gubitke u novcu, vremenu i stanju nervne napetosti zbog spora.
Evropa Srbiji ponekad zamera što nema javne rasprave o zakonskim predlozima.
Ako uopšte danas postoji debata o nacrtima zakonskih tekstova, ta debata je isključivo političkog karaktera i ona se vodi u granicama politike kao društvene discipline, u okvirima mogućeg jer politika je veština mogućeg. Nema pravne rasprave o nacrtima zakona. U raspravi učestvuju samo narodni poslanici, a ne i stručnjaci. Stručna rasprava nije politički sudar, nego razgovor o pravnoj vrednosti pravila koja se predlažu. Njihova vrednost ogleda se u odgovoru na pitanje ima li u njima pravde.
Kako postići da se glas pravnika čuje jače od glasa političara? Da li Udruženje pravnika Srbije može imati ulogu u tome?
Značajno mesto u našem društvenom i medijskom prostoru zauzima veliki broj nevladinih organizacija koje se izjašnjavaju o pojedinim pravnim pitanjima, pojedinačno i izolovano kao neka ostrvca u moru, samo onda kada su posebno zainteresovane za rešavanje nekog pitanja. Udruženje pravnika Srbije je jedna reprezentativna pravnička organizacija, koja ima veliku koncentraciju znanja, iskustva i veštine. Ona je takođe nevladina, ali i nedržavna, koja je nezavisna finansijski i politički od države i državnih organa, a isto tako nezavisna i u odnosu na inostrane institucije i organizacije. Okuplja sudije, tužioce, advokate, njihove saradnike i pripravnike, pravnike u privrednim društvima, kompanijama, bankama i osiguranju, kao i profesore fakulteta i stručnjake pravnih instituta. Zato bi Udruženje pravnika trebalo da ima značajnije mesto u društvenom i medijskom prostoru. Nastojaćemo da poboljšamo zakone koji će omogućiti stvaranje jednog pravednog prava. Naš glavni cilj je da unapredimo pravničko obrazovanje i usavršavanje koje treba da traje čitavog života.
Подели ову вест






Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.