Nedelja, 20.04.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

I podnošenje zahteva i isplata kredita bez odlaska u banku

Ubuduće će se sve više klijenata služiti isključivo mobilnim bankarstvom, ali u Srbiji najveći deo njih isključivo posećuje filijale
(Фото Д. Јевремовић)

Digitalizacija bankarskog poslovanja toliko je odmakla da klijenti koji uzimaju kredit u pojedinim bankama ni u jednom trenutku ne moraju da posete filijalu. Onlajn podnošenje zahteva za kredit u većini banaka postoji godinama, a novina je da se sada celokupan proces, od podnošenja zahteva za gotovinski kredit do isplate sredstava na račun, završava preko interneta.

Klijent se identifikuje putem kratkog video-poziva sa zaposlenima banke zahvaljujući novoj regulativi koju je nedavno u skladu sa praksom u razvijenim zemljama uvela Narodna banka Srbije. Takvu uslugu obezbedila je Rajfajzen banka, a i druge velike banke je najavljuju. Odgovor o odobrenom kreditu dobija se u roku od 15 minuta, a do isplate novca na račun može proteći i manje od pola sata. Kredit se dobija bez ijednog dostavljenog papira u filijali, u vreme i na mestu koje klijentima odgovara.

Istraživanja pokazuju da će ubuduće biti sve više klijenata koji se služe samo digitalnim ili čak isključivo mobilnim bankarstvom. Međutim, posete bankarskim filijalama su i dalje važne klijentima banaka u zemljama centralne i istočne Evrope (CIE) uprkos rastu popularnosti digitalnog bankarstva, i čak su češće nego posete lekaru ili sajtovima za kupovinu preko interneta, navodi se u najnovijem istraživanju bankarskog tržišta koje je za Erste grupu u zemljama CIE sproveo IMAS Internacional.

Klijenti banaka u zemljama CIE i dalje redovno posećuju filijale radi razgovora i konsultacije sa svojim bankarskim savetnicima. Pristup „i digitalno bankarstvo i filijale” postaje norma širom regiona.

To je posebno rasprostranjeno u Austriji i Češkoj u kojima je 60 odsto ispitanika u prethodnih šest meseci koristilo digitalne usluge i odlazilo u poslovnice, ne računajući posete samo zbog upotrebe bankomata.

Srbija i Hrvatska su jedina dva tržišta na kojim su oni koji isključivo posećuju filijale i dalje najveći deo klijenata. Ipak, i kod nas i kod komšija broj klijenata koji kombinuju digitalno bankarstvo i odlaske u poslovnicu najbrže raste.

Gotovo svi klijenti banaka u zemljama CIE posetili su filijalu u proteklih 12 meseci, dok u Srbiji odlazak u filijalu prednjači u odnosu na neke uobičajene aktivnosti (fizičke aktivnosti, onlajn kupovinu, zatim korišćenje digitalnih bankarskih servisa, odlazak na kulturni događaj, posetu savetniku banke i odlazak na sportski događaj).

Za većinu ispitanika na svim tržištima, cilj poseta filijalama nije samo podizanje novca sa bankomata, već i lični kontakt i razgovor sa savetnikom ili blagajnikom banke, što posebno važi za ispitanike iz Srbije, tačnije njih 88 odsto. Najmanje su za neposredni kontakt sa zaposlenima bili zainteresovani u Češkoj Republici – ukupno 56 odsto anketiranih.

Filijale posećuju klijenti svih starosnih dobi, a iako je među mladim klijentima posebno popularno mobilno bankarstvo, oni i dalje odlaze u poslovnice da se direktno posavetuju sa zaposlenima, pokazali su rezultati istraživanja. Nešto više od 40 odsto bankarskih klijenata u Srbiji i Hrvatskoj kaže da su koristili digitalne bankarske servise u proteklih šest meseci, a četiri odsto bankarskih klijenata u Srbiji je u potpunosti izbeglo posete filijalama.

Nasuprot tome, više od četvrtine ispitanika u Češkoj i sličan udeo građana Slovačke nijednom nisu posetili filijalu u istom periodu.

U Srbiji je takođe zabeležen porast korisnika digitalnog bankarstva samo putem mobilnog telefona, sa 14 odsto u prvoj polovini 2018. na 32 odsto u istom periodu ove godine.

Srbija i Rumunija su prva dva tržišta u CIE na kojima se digitalnim uslugama češće pristupa isključivo na mobilnom telefonu. Međutim, i u ovim zemljama najveći udeo klijenata često koristi i svoj mobilni i kompjuter za digitalno bankarstvo – u Srbiji nešto više od polovine.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.