Makron „pripitomljava” Poljsku
Francuska i Poljska nemaju sjajne odnose i u mnogim pitanjima, poput vladavine prava i borbe protiv klimatskih promena, na suprotnim su stranama – ali su obe spremne da se potrude da u novom uspostavljanju odnosa u EU posle bregzita daju sve od sebe. U prilog tome govori i sastav delegacija: susreli su se ministri spoljnih poslova, odbrane, privrede i kulture, a planirano je da predsednici potpišu program poljsko-francuske strateške saradnje za naredne četiri godine. Dvodnevna poseta francuskog predsednika Poljskoj prva je bilateralna poseta posle sedam godina, a ujedno i prva ovogodišnja poseta Emanuela Makrona nekoj državi. Dakle, prva posle bregzita, koji je on sam označio kao „istorijski alarm” za poboljšanje EU. Ne čudi stoga zašto je Poljska prva članica EU s čijim je rukovodstvom Makron razgovarao. Naime, poljska konzervativna vlada je u sukobu sa Briselom zbog vladavine prava, a u decembru je odbila da potpiše sporazum da do 2050. EU postane karbonski neutralna, što znači da ne namerava da se oslobodi eksploatacije uglja.
Upravo je Makron, još u svojoj predsedničkoj kampanji, kritikovao poljsku desničarsku vladu i stavove te zemlje prema migracijama i reformi pravosuđa. Te kritike su se samo pojačale tokom njegovog mandata i preuzimanja sve značajnije uloge u liderstvu EU. Poljski šef diplomatije Jacek Čaputovič bio je iskren najavljujući važnost posete: „Francuska nas je kritikovala, a ni mi nismo škrtarili u kritikama upućenim Francuskoj. Ali, ima šanse da taj period ostavimo iza nas”.
Poljski predsednik Andžej Duda je najavio da će Makrona pokušati da ubedi da ublaži svoj skeptični stav prema proširenju EU na zapadni Balkan i da EU otpočne pregovore sa Severnom Makedonijom. Danas će u Varšavu tim povodom doći i predsednik Stevo Pendarovski. Ali pre toga na stolu će se naći brojne za Makrona važnije teme: evropska pitanja sa postojećim članicama, odbrana (NATO), klimatske promene, ekonomija i energetika. Francuski predsednik ima nameru da razjasni svoju poziciju u svim ovim pitanjima i da vidi da li će moći da računa na Poljsku.
S druge strane, bregzit je Poljsku učinio još važnijom članicom EU, jer je ova centralnoevropska država sada peta po veličini članica bloka po broju stanovnika i šesta po visini BDP-a. U pokušaju da ojača veze i pridobije poljsko prilagođavanje u spornim pitanjima, Makron će predložiti nove investicione planove i pokušati da izgradi nuklearna i vojna partnerstva. Poljska je do sada nastojala da kupuje američku vojnu opremu ojačavajući svoje već snažne veze sa glavnim saveznikom u NATO-u. Poljska pripada malom skupu članica ovog vojnog saveza koje već odavno izdvajaju dva odsto BDP-a za njegov budžet. Takođe je radije kupovala američke borbene avione F-16 umesto francuskih aviona „miraž”, a samo nekoliko dana pre Makronove posete Varšava je sklopila ugovor sa SAD za nove lovce F-35 vrednosti 4,6 milijardi dolara. Francuski mediji podsećaju da je Poljska izazvala veliko ogorčenje Pariza 2016. godine kada se u poslednjem trenutku povukla iz ugovora vrednog 3,14 milijardi evra za isporuku 50 francuskih helikoptera „karakal”. Uprkos ovim brojnim neiskorišćenim šansama, Francuska je na šestom mestu na poljskoj listi trgovinskih partnera, pošto je u 2018. razmenjivala robu vrednu gotovo 21 milijardu evra.
Makron i Duda su svakako morali da razgovaraju o NATO-u i zahtevima američkog predsednika Donalda Trampa, koji sve glasnije traži novac od država koje žele da ih NATO brani. O stanju NATO-a Makron je bio jasan: on je doživeo „moždanu smrt” i, barem što se tiče Evrope, francuski predsednik vidi rešenje u evropskoj vojsci i francuskom oružju. Nije verovatno da će Varšava odustati od svoje uloge udarne pesnice NATO-a na istočnom krilu, ali će, zarad dobrih odnosa i što bolje pozicije u EU, učestvovati u projektu stvaranja evropske vojske. Zato je juče Duda izrazio spremnost da se Poljska uključi u projekat konstrukcije novog evropskog tenka. Ni odnos prema Rusiji nije tačka preklapanja Pariza i Varšave. Dok Poljska ne želi da odustane od sankcija i pojačanog pritiska na Moskvu, Francuska je za dijalog i relaksaciju odnosa sa Rusijom, koju vidi kao partnera bez koga nema rešenja ne samo na evropskom kontinentu nego i u celom svetu.
Zato je Makron juče u Varšavi rekao da Francuska nije ni proruska, niti antiruska zemlja, već jednostavno proevropska zemlja. Na konferenciji za novinare Makron je rekao da se nada da poljski narod može da veruje da će ih Evropa zaštititi ako budu napadnuti i da evropske zemlje moraju da budu nepokolebljive sa Rusijom.
Подели ову вест






Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.