Dva sprata hotela u Atini biće srušena jer zaklanjaju pogled na Akropolj
Od našeg dopisnika
Atina – Atinjani su dobili bitku za rušenje poslednjih spratova luksuznog hotela od pet zvezdica koji je pretio da zakloni pogled na Akropolj.
Konačnom odlukom Centralnog arheološkog saveta, posle odluke Saveta Evrope, koji je na žalbu građana prošle godine anulirao dozvolu za nastavak radova na spornom hotelu u centru Atine, vlasnik hotela, firma „Koko-Mat” sada mora da sruši dva poslednja sprata. Dakle, i terasu s bazenom, na kojoj je gostima trebalo da zastaje dah od pogleda na Partenon, a da pritom svima ostalima taj pogled bude uskraćen.
„To je ispravna odluka, jer Akropolj je naša duša, naš ponos, sastavni deo naše kulturne tradicije i svako zauvek mora da ima pravo da ga vidi”, izjavio je posle donošenja odluke gradonačelnik Atine Kostas Bakojani, koji je ključeve grada preuzeo u septembru prošle godine obećavši da će uvažiti apel 23.000 Atinjana koji su potpisali peticiju sa zahtevom da se praktično već izgrađeni poslednji spratovi hotela sruše.
To nije bilo nimalo jednostavno u vreme kad se Grčka bori za svaku investiciju, ali je Centralni arheološki savet ostao čvrst u svojoj odluci da nijedna građevina u tom delu grada ne može da bude viša od 24 metara. Isto stanovište zauzeo je i Vrhovni sud, pa odluka da ubuduće ne mogu da se grade objekti iznad ove visine znači da poslednja dva sprata hotela, koji je visok 31,5 metara, moraju da budu srušena. Kada i kako će investitor rušiti već izgrađene spratove još nije precizirano, ali građani poručuju da će budno pratiti šta se dešava i sprečiti eventualna polovična rešenja.
U vreme najteže ekonomske krize za Grčku, 2012. godine, nekako je usvojen građevinski pravilnik koji je izgradnju ovako visokih objekata omogućavao pod uslovom da zadovoljavaju takozvani „zeleni standard”. Ispostavilo se da nadležne službe, pre svega Ministarstvo kulture, nikada nisu izdale dozvolu za gradnju ovog hotela i da je postojalo samo rešenje Atinske službe za izgradnju, što je bilo nedovoljno za zakonite radove. Investitori su se pozivali na propis iz 2012. koji je, umesto ranijih 27 metara visine, u određenim okolnostima dozvoljavao mogućnost da zgrada bude visoka i 32 metra. Takođe, investitori su tvrdili da na vrhu hotela neće biti betona već zelena površina. Konstrukcije koje su već nagoveštavale kraj izgradnje pokazivale su, međutim, da o zelenilu nema ni govora i da će se na vrhu verovatno nalaziti panoramski restoran. Sud je doneo presudu da se gradnja zaustavi, što je svojom odlukom u februaru prošle godine potvrdio i Vrhovni sud, s obrazloženjem da se „gradnja blizu spomenika kulture dozvoljava samo uz odobrenja Ministarstva kulture i posle konsultacije s kompetentnim savetom”.
Pod pritiskom javnosti, odgovorni u prethodnoj vladi Aleksisa Ciprasa, koja je bila aktuelna do jula 2019, zaustavili su gradnju i mesecima se ništa nije dešavalo. Investitori su se žalili da trpe velike gubitke zbog prekida radova dok su se u javnosti sve glasnije i češće postavljala pitanja: ko je i kako uopšte mogao da izda dozvolu za izgradnju ovog hotela u centru Atine, gde nema visokih zgrada i soliterskih naselja. Oduvek se poštovalo pravilo da ništa ne sme da bude smetnja otvorenom pogledu na Akropolj, njegovoj dominaciji nad celim gradom, i zato je većina zgrada u grčkoj prestonici visoka do šest spratova.
Prvi pozitivan signal bila je odluka Saveta Evrope s obrazloženjem da je „Akropolj objekat svetske baštine”. Takođe, poznata organizacija „Evropa nostra”, koja se bori za očuvanje kulturnog nasleđa ovog kontinenta, poručila je da grčki zvaničnici moraju da štite kulturne spomenike od podizanja zdanja koja ugrožavaju grčku tradiciju.
Подели ову вест






Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.