Carstvo belog bora
Zlatar planina, zahvaljujući šumama koje zauzimaju 52 odsto njene površine, od 2006. godine nosi epitet vazdušne banje. Deo tog šumskog prostranstva, u centralnom delu planinskog masiva, proglašen je za Specijalni rezervat prirode „Park šuma Ivlje”. Posebnu vrednost predstavlja jedini lokalitet u Srbiji na kome je razvijena zajednica belog bora i smrče na krečnjaku.
„Zlatna planina” se nalazi u jugozapadnoj Srbiji ušuškana između reka Lima, Uvca, Mileševke i Bistrice. Na njoj caruje smrča ili kako je još nazivaju smreka, omora, čam, čamić. Osim što je dekorativna, smreka je i lekovita. U smrekovim šumama mnogi bolesnici nalaze spas za pluća, udišući vazduh bogat eteričnim mirisima.

Široko rasprostranjene i očuvane smrčeve šume na severnoj strani Zlatara spuštaju se do Nove Varoši (960 m n.v.) naseljavajući staništa bivših bukovih šuma. Kod Prijepolja smrča prodire u hrastov pojas potiskujući hrastovo-grabovu šumu na 650–750 metara nadmorske visine.
Smrča, beli bor, bukva i jela svojim prisustvom oplemenjuju tipove šuma u kojima ih srećemo i ukazuju na očuvanost prirodnog potencijala u celini.
Da bi se priroda sačuvala, još 1958. godine područje zvano Ivlje stavljeno je pod zaštitu države kao Predeo naročite prirodne lepote. Zaštićena park-šuma obrastala je smrčom, belim borom, sa malo jele, ponekom bukvom, jasikom i ivom. Ispresecan uvalama i proplancima, zaštićeni prostor obuhvatao je 45 hektara pod šumom i 20 hektara pod livadama, pašnjacima i šumskim čistinama.

Mere zaštite su striktno sprovođene, čime je rezervat sačuvao sve odlike spontano razvijene šumske zajednice: izvornost, retkost, očuvanost i vitalnost. Na osnovu njih je Zavod za zaštitu prirode Srbije, pola veka kasnije, nakon revizije, pokrenuo postupak za proglašenje Specijalnog rezervata prirode „Park šuma Ivlje”. Lokalitet „Ivlje” stavljen je pod režim zaštite prvog stepena, dok je lokalitet „Vodena poljana” u drugoj zoni zaštite.
Prirodno dobro, ukupne površine od 78,16 hektara, kojim gazduje J. P. „Srbijašume”, nalazi se na teritoriji opštine Nova Varoš u katastarskoj opštini Drmanovići. „Park šuma Ivlje” obuhvata mozaik šumske sastojine smrče i belog bora sa primešanim vrstama (jela, bukva, jasika, iva), pašnjaka i livada.
Zahvaljujući zaštiti, stručnjaci Zavoda veruju da će se na području Ivlja sačuvati šume koje po svom izgledu, sastavu i strukturi predstavljaju osnovni reprezent predeone raznolikosti, kao i semenske rezervoare koji omogućavaju regeneraciju populacija šumskog drveća.

Rezervat je značajan, kako navode stručnjaci, jer se u njemu može posmatrati spontani razvoj šume smrče i belog bora. Pojedinačna stabla belog bora, koja visinom i starošću nadmašuju ostalo drveće u zajednici, izdvajaju se svojom lepotom, koloritom i čine ukupan pejzaž atraktivnijim.
– Zajednica belog bora i smrče, nastala na sečinama ili slobodnim površinama, javlja se u visinskom pojasu od 1300–1450 metara nadmorske visine. Visina stabala je 25–30 m, a prečnik oko 35 centimetara.
Uz drveće tu je i raznovrsno žbunje: hajdučka oputa – cela biljka je otrovna, planinska ruža, kleka, zova, pasje grožđe (plodovi, crvene sjajne okrugle bobice su otrovne, ali je dobra medonosna biljka, pa je pčele rado posećuju ), leska, bela jela...

Na području Parka zabeleženo je 86 biljnih vrsta, od kojih je 19 zaštićeno. Ovde se gnezdi i 17 vrsta ptica.
Rezervat se nalazi na listi područja koja su od nacionalnog značaja za očuvanje diverziteta ptica u Srbiji, odnosno upisan je u nacionalnu listu IBA područja i međunarodnog značaja za očuvanje i zaštitu dnevnih leptira.
Lokalitet „Vodena poljana”, pod režimom zaštite drugog stepena, obuhvata prostor obrastao zajednicom smrče sa mozaicima livadske vegetacije. Od 2007. godine ovde se, udaljen 12 kilometara od Nove Varoši na putu ka Sjenici, u blizini šumarske kuće, na nadmorskoj visini od 1.450 metara, nalazi Manastir Svetih Kozme i Damjana, metoh manastira Mileševe. Od najvišeg vrha Zlatara (Velika Krševa 1625 metara i nešto niže je Golo brdo) udaljen je oko dva kilometra, pa je prilikom posete idealno spojiti ove dve lepote, uz posetu svetinji i odlazak do nekog od obližnjih vrhova.
Подели ову вест


Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.