Potrebno je jedinstvo u borbi protiv kovida 19
Kovid 19 je najveći izazov po globalnu zajednicu od četrdesetih godina dvadesetog veka. U to vreme, posle razaranja u dva svetska rata, politički lideri su se okupili kako bi izgradili multilateralni sistem. Ciljevi su bili jasni: da se države okupe, da odagnaju iskušenja izolacije i nacionalizma i kako bi se nosili sa izazovima koji su jedino mogli bili dostignuti zajedništvom, u duhu solidarnosti i saradnje, odnosno mira, prosperiteta, zdravlja i bezbednosti.
Danas, gajimo istu nadu da, dok se borimo da zajedno prevaziđemo pandemiju kovida 19, možemo da izgradimo snažniju međunarodnu zdravstvenu strukturu koja će štititi buduće generacije. Biće drugih pandemija i drugih velikih zdravstvenih vanrednih situacija. Nijedna vlada pojedinačno, ili multilateralna agencija, ne može sama da se nosi sa pretnjom od budućih pandemija. Nije pitanje da li će ih biti, nego kada. Zajedno, moramo da budemo spremni da predvidimo, sprečimo, otkrijemo, procenimo i efikasno odgovorimo na pandemije na izuzetno koordinirani način. Pandemija kovida 19 je očigledan i bolan podsetnik da niko nije bezbedan dok svi nisu bezbedni.
Stoga smo posvećeni obezbeđivanju univerzalnog i jednakog pristupa bezbednim, efikasnim i vakcinama koje mogu da se priušte, kao i lekovima i dijagnostici za ovu i buduće pandemije. Imunizacija je globalno javno dobro i moraćemo da budemo u stanju da razvijemo, proizvedemo i rasporedimo vakcine što je moguće brže.
Zbog toga je uspostavljena inicijativa za pristup alatkama za ubrzani odgovor na kovid 19 (AST-A), kako bi se olakšao pristup testovima, lekovima i vakcinama i pružila podrška zdravstvenim sistemima širom sveta. AST-A je ispunio mnoge aspekte, ali pravičan pristup još nije dostignut. Možemo više da učinimo, kako bismo promovisali globalni pristup.
U tu svrhu, smatramo da bi narodi trebalo da rade zajedno u cilju izrade novog međunarodnog sporazuma za spremnost i odgovor na pandemije. Obnovljena kolektivna posvećenost bi trebalo da bude prekretnica u ubrzavanju spremnosti na pandemiju na najvišem političkom nivou. Ona bi bila ukorenjena u ustavu Svetske zdravstvene organizacije, dajući smernice drugim relevantnim organizacijama za ključne aktivnosti u cilju ovih zalaganja, radi podrške principa zdravlja za sve. Postojeći globalni zdravstveni instrumenti, naročito Međunarodni zdravstveni pravilnik, poduprli bi takav sporazum obezbeđujući čvrste i proverene temelje na kojima bi moglo dalje da se gradi i unapređuje.
Glavni cilj ovog sporazuma bio bi da se usvoji pristup svih vlada i celokupnog društva, koji bi jačao nacionalne, regionalne i globalne kapacitete i otpornost na buduće pandemije. Ovo obuhvata širenje, u velikoj meri, međunarodne saradnje kako bi unapredila, na primer, sisteme upozoravanja, razmenu podataka, istraživanje, i lokalnu, regionalnu i globalnu proizvodnju i distribuciju medicinskih i javnozdravstvenih mera poput vakcina, lekova, sredstava za dijagnostiku i zaštitnu opremu. On bi, takođe, uključio prepoznavanje pristupa „jednog zdravlja” koji povezuje zdravlje ljudi, životinja i naše planete. I takav sporazum bi trebalo da vodi do uzajamne odgovornosti, transparentnosti i saradnje unutar međunarodnog sistema i sa njegovim pravilima i normama.
Kako bismo ovo postigli, radićemo sa šefovima država i vlada na globalnom nivou i sa svim akterima, uključujući civilno društvo i privatni sektor. Ubeđeni smo da je to naša odgovornost, kao lidera naroda i međunarodnih institucija, kako bismo se postarali da svet nauči lekciju iz pandemije kovida 19.
U vreme kada je kovid 19 iskoristio naše slabosti i podele, moramo da zgrabimo ovu priliku i nastupimo zajedno kao globalna zajednica za mirnu saradnju koja se proteže i van ove krize. Unapređenje kapaciteta i sistema kako bismo to postigli iziskuje vreme i zahteva višegodišnju održivu političku, finansijsku i društvenu posvećenost.
Naša solidarnost, kako bismo obezbedili da svet bude spremniji, biće naše nasleđe koje štiti našu decu i unučiće i na minimum svodi uticaj budućih pandemija na naše ekonomije i društva.
Spremnosti na pandemije je potrebno globalno liderstvo za globalni zdravstveni sistem koji ide u korak sa ovim milenijumom. Da bi ovo postalo realnost, moramo da budemo vođeni solidarnošću, poštenjem, transparentnošću, inkluzivnošću i pravičnošću.
Savet Evrope: Čarls Majkl, predsednik
Svetska zdravstvena organizacija: Dr Tedros Adanom Gebrejesus, generalni direktor
Čile: Sebastijan Pinjera, predsednik
Kostarika: Karlos Alvarado Kesada, predsednik
Trinidad i Tobago: Kit Rouli, premijer
Kenija: Uhuru Kenijata, predsednik
Ruanda: Pol Kagame, predsednik
Senegal: Maki Sal, predsednik
Republika Južna Afrika: Siril Ramafosa, predsednik
Albanija: Edi Rama, premijer
Francuska: Emanuel Makron, predsednik
Nemačka: Angela Merkel, kancelarka
Grčka: Kirijakos Micotakis, premijer
Norveška: Erna Solberg, premijerka
Portugalija: Antonio Luis Santos da Kosta, premijer
Rumunija: Klaus Johanis, predsednik
Holandija: Mark Rute, premijer
Srbija: Aleksandar Vučić, predsednik
Španija: Pedro Sančez, premijer
Ujedinjeno Kraljevstvo: Boris Džonson, premijer
Ukrajina: Vladimir Zelenski, predsednik
Tunis: Kais Saied, predsednik
Indonezija: Džoko Vidodo, predsednik
Fidži: J. V. Bainimarama, premijer
Republika Koreja: Mun Džein, predsednik
Подели ову вест







Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.