Ponedeljak, 16.06.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kako slomiti Rusiju bez borbe

Bivši ambasador SAD u Moskvi Majkl Makfol u svom članku za „Forin afers” napisao je da je neophodno da administracija Džozefa Bajdena direktno komunicira s ruskim društvom kako bi se suprotstavila Kremlju
Дмитри Медведев и Мајкл Макфол у Москви (Фото ЕПА ЕФЕ - Б.С.- Кремљ)

Mi imamo drugačiji genetski, kulturni i moralni kod. Ovo su reči Vladimira Putina kojima je odgovorio na onu nesrećnu iznuđenu izjavu Džozefa Bajdena da je ruski predsednik ubica. U tom odgovoru bilo je još uzdržanih i otrežnjujućih reči, ali je u ovoj Putinovoj konstataciji sadržana suština razlike između ruskog i američkog pogleda na život.

U eri sve lošijih međusobnih odnosa, nedavno je jedan pogled savetnika ruskog ministra odbrane na aktuelnu situaciju privukao pažnju političke javnosti. Andrej Iljnicki upozorio je da SAD koriste ekonomske i informacione mere da ponize i pokore Rusiju, Putina, vojsku i Rusku pravoslavnu crkvu. On je objasnio da se vodi rat usmeren na ljudske umove.

Ono što se nekad zvalo psihološki rat, danas se naziva hibridni rat i predstavlja ceo set mera, čiji je cilj uništavanje samosvesti i tradicionalnih vrednosti, mentalne i civilizacijske osnove društva onoga koga smatrate protivnikom. Hibridni rat se u ovom kontekstu primenjuje kako bi se narušila veza između različitih generacija, poljuljalo i uništilo celokupno istorijsko i kulturno nasleđe.

Rusija nije jedina država protiv koje na takav način rade SAD. Iranski predsednik Hasan Rohani je gotovo istim rečima opisao mere Vašingtona protiv Teherana – to je psihološki rat čiji je cilj da izazove razdor među Irancima. Nametnute sankcije su usmerene na različite sektore, a Vašington preduzima i dodatne mere. Svi ti egzistencijalni problemi, zajedno s izloženošću stanovništva mentalnoj presiji, imaju cilj da uzdrmaju temelje Irana.

Pošto se ne može s izvesnošću predvideti kako bi se završio konvencionalni, sad već izvesno, nuklearni rat između velikih sila, procenjuje se da je sigurniji, iako nešto sporiji put, primena mentalnog rata na svim frontovima kao put za zaustavljanje opadajuće američke hegemonije u svetu. Nedavno je bivši ambasador SAD u Rusiji Majkl Makfol u svom članku za „Forin afers” napisao da je neophodno da administracija Džozefa Bajdena direktno komunicira s ruskim društvom kako bi se suprotstavila Rusiji. Naravno, taj metod se primenjuje na mnoge države čija destabilizacija odgovara zapadnim partnerima.

Najsvežiji primer je nedavno pozivanje ruskih tinejdžera preko društvenih mreža da izađu na proteste i zauzmu se za ugrožena prava Alekseja Navaljnog, čoveka koji nevin čami u zatvoru bez lekarske nege. Na širem planu, u taj paket mera ubrajaju se sankcije koje SAD i EU obnavljaju Rusiji od 2014. godine, optužbe za trovanja dvostrukog obaveštajca Sergeja Skripalja i ceo paket slučaja „Navaljni” (s navodnim trovanjem, povratkom u Rusiju, štrajkom glađu, bolešću i protestima), geopolitička upotreba vakcine protiv kovida 19... Destabilizacija države i protivničkog sistema je u punoj snazi, a iskušenja za „obične” Ruse ima napretek, jer pandemija i ulaganje u vojni sektor ne ostavljaju državi mnogo prostora za olakšanje životnih potreba.

Ovaj metod nije nov i primenjuje se od pamtiveka. Prvi put je ova znanja zabeležio kineski pisac i mislilac Sun Cu, u 6. veku pre nove ere, u spisu „Umeće ratovanja”, u kojem je naglasio da, pored objektivnih okolnosti, izuzetnu ulogu igra i subjektivno mišljenje protivnika. On je kao ideal rata postavio cilj da se neprijatelj pobedi tako što će mu se nametnuti sopstvena volja, a da za to ne bude potreban fizički sukob. Kasnije je takav pristup evoluirao i dobijao različite forme i nazive.

Amerikanac Semjuel Hantington tvrdio je da se ratovi u budućnosti neće voditi između država, nego između kultura i civilizacija. Ranih devedesetih godina prošlog stoleća on je upozorio Zapad da će se njegov sukob s Rusijom nastaviti, bez obzira na slom komunizma, jer su civilizacijske razlike tolike da ne može doći do približavanja, nego da je izvestan sudar. Istorijske činjenice očigledno potvrđuju ovakvo mišljenje, jer je Zapad radio protiv Rusije i u vreme ruske carske imperije, iako u to vreme nisu postojala nikakva ideološka razilaženja – Rusija je tada prihvatala i razvijala kapitalistički društveni poredak.

Kad je postala komunistička, proces denacifikacije, pokrenut posle Drugog svetskog rata kako bi se potukao fašizam ranih šezdesetih godina, usmeren je na borbu protiv komunizma. I danas se denacifikacija pokušava sprovesti u različitim oblicima u pokorenim državama.

Zapad je u poslednjih nekoliko stotina godina, praktično od vremena velikih geografskih otkrića, težio i uspevao da svoje ideje i koncepte nameće narodima ostatka planete. Pritom, nisu samo verovali u nadmoć svog koncepta nego su mu bili skloni i zbog vrlo praktičnih razloga: on im je donosio korist jer su različitim metodama uspevali da pridobiju materijalna bogatstva sa osvojenih prostora.

U međuvremenu, pod pritiskom svetskih trendova, došlo je do formalne dekolonizacije, ali se taj proces odvijao postepeno i na način kako su ga formulisale zapadne zemlje. To im je obezbedilo mogućnost da se formalno odreknu kolonija, a da na scenu stupi drugi oblik iskorišćavanja, kasnije nazvan neokolonijalizam. Proces se odigrao tako što su kolonijalne sile na prostorima bivše kolonije uspostavljale društvene i ekonomske odnose koji su bili izrazito povoljni za bivšu kolonijalnu vlast i manje-više nepovoljni za novonastalu „slobodnu” državu.

Nakon tako dugog perioda uspostavljene dominacije, Zapad te uloge ne želi da se odrekne ni danas, nego pokušava da je transformiše u neki novi oblik, ali tako da njegova pozicija nadmoći ne bude ugrožena. Za te ciljeve koriste sva raspoloživa sredstva, od civilizacijsko-kulturoloških, preko ekonomsko-privrednih i naučnotehnoloških, do vojnih.

Svedoci smo da su se u nekoliko stotina godina zapadne dominacije menjale epohe, forme i oblici društvenog uređenja, napredovale su nauka i tehnologija, menjali su se društveni i socijalni odnosi. Ukratko, menjao se ljudski svetonazor, ali je kao konstanta ostajala težnja Zapada za dominacijom nad drugima. Ne tako davno zapadni teoretičari su pokušavali da ubede svet da su za uspešan ekonomski koncept neophodni demokratsko društveno uređenje, hrišćansko duhovno nasleđe, vladavina prava i visok stepen ljudskih prava i sloboda. Pojava „četiri azijska tigra”, njihov nedvosmisleni ekonomski uspeh, a istovremeno odsustvo svih postavljenih parametara Zapada – srušili su taj mit.

Večita je ljudska težnja da se nametne svoja volja, ponajpre iz lukrativnih razloga, ali nije zanemarljiva ni potreba ljudskog bića da vlada drugim, čak i kad nema naročitu korist od toga.

 

 

Komentari44
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Mile Rad
Ma sta je ovom zapadi o sukobima kultura i civilizacija. Oni nemaju ni jedno zato su u sukobu sa svima. Ne znam da li igde na univerzitetima ima nauka koja se bavi zapadnom civilizacijom. Mozda neki mali novi pokusaj u Australiji. A ostale civilizacije (da ih ne nabajam). izucavaju se u celom svetu na svim vaznijim univerzitetima. E sad zapadni 'individualizam' i njihova vladavina prava nisu civilizavija niti su kultura. Evo samo pogledajte sta se kod nas desava za poslednjih thridesetak godina.
Коста
Ви се бавите западном цивилизацијом сваког дана користећи елекотрнику, аутомобиле, авионе, модерну медицину и готово СВЕ што је око Вас што је побољшало и продужило живот свима на свету.
miroslav
Svi moraju slusati, tako je bilo neku deceniju nazad. Vremena su se promenila, svetski lider u prljavoj politici gubi moc. Jos dve velike sile su konkurencija. Ameri korisze sve mogucnosti da bi vladali, imaju bezbroj poslusnika, bezbroj lidera sto su uz njihovu pomoc postali vladari u svonim zemljama. Sada bi hteli isto to napraviti Rusima, placaju ulicarenja, opoziciju, ali trud im je uzalud. Treba prihvatiti da si samo jedana sila, od tri velike. Cinjenice su takve, nije lako, ali je tako.
Mile Rad
Lepo si kazao. Davljenik se i za slamku hvata.
Ш
Аууу какав текст, просто не верујем да је политика дозволила да се овако нешто напише а да није у одсеку "Преглед". Уместо Русије само бих заменио Србија и то је то....
Lakić Miki iz Predvorice
Nije mi jasno zbog čega Moskva dozvoljava da je ponize? Zašto Rusija ne primeni Hibridni Rat u Americi sada kada je amerika u konfuziji i počeo je građanski rat. Sada trebamo da slomijemo ameriku hibridnim ratom i da još više radimo da izbije građanski rat. Vidimo svi preko TV. gde u Njujorku i svim gradovima SAD gladni narod zalete i oduzimaju Namernice i pljačkaju. Po najviše crne rase. Lakše je sada Rusiji da podkopa u SAD nego ikada. Ako se ne preduzme biće ovako kao u ovom Tekstu.
Zeljko Adzic
USA je ponovila istorijski dokazanu gresku,na vrhuncu moci je postala arogantna,mislila da moze tuci i Kinu i Rusiju zajedno...dolarskom kontrolom sveta i napravila strategijsku gresku.Dolar sve slabiji a Rusi vojno a Kina ekonomski sve jaci.I sve sankcije koje sprovodi su reflekcija nemoci.Ameri jos uvek ne shvataju da zivimo u svetu uzajamne zavisnosti i da su zivotom na kredit upravo oni najugrozeniji...A kredit se mora nekad i platiti a cak i pola da se oprosti USA je u problemu...
Ognjen
Jes val tako pise i u komunistickom manifestu izdatom 1848. godine.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.