Utorak, 17.06.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Poslodavci od države traže novu novčanu pomoć ili smanjenje poreza

(Фото А. Васиљевић)

Smanjenje poreza i doprinosa ili nova finansijska pomoć, barem za najugroženije privrednike i sektore poslovanja – dva su zahteva s kojima će do kraja ovog meseca pred državu izaći Unija poslodavaca Srbije. Razlog za to je i dalje otežano poslovanje privrede zbog pandemije.

Kako ističe Srđan Drobnjaković, direktor Unije poslodavaca, novim merama privrednicima bi se olakšalo poslovanje i smanjilo ukupno poresko opterećenje za pet do šest odsto jer uskoro kreću i pregovori za minimalnu cenu rada za 2022. godinu.

– Svesni smo da budžet nije neiscrpan i zahvalni smo i za dosadašnju pomoć, ali su uslovi poslovanja i dalje teški, a za jesen se najavljuje novi talas pandemije i u ovakvim uslovima je teško planirati. Ranije je bilo reči i o tome da će porez na piće i hranu da se smanji sa 20 odsto na 10 procenata, što bi bilo veoma značajno za ugostitelje. Naime, sve zemlje u okruženju, Hrvatska, Slovenija i Austrija, smanjile su taj porez na sedam odsto. To ne bi previše opteretilo ni naš budžet – smatra Drobnjaković i podseća da su privrednici pre godinu dana tražili smanjenje poreza i doprinosa, ali da država nije odgovorila na taj zahtev.

Da je selektivna finansijska pomoć, i to samo onim posebno ugroženim delatnostima, a koju je država inače ranije propustila da sprovede u delo, jedina koja može da dođe u obzir, smatra ekonomista Saša Đogović.

– Može da se priča samo o turizmu, ugostiteljstvu i nekim uslužnim delatnostima jer jedino putem selekcije moći će da se daju veća sredstva ugroženima, kao i firmama koje su imale zdrave temelje i rast pre ove krize. Onima koji su već bili u finansijskim dubiozama i pre pandemije, bez obzira na to što posluju u ugroženim delatnostima, nova tura državne pomoći neće pomoći da se oporave. Zato je potrebno da država pre svega napravi kriterijum za deljenje pomoći – napominje Đogović.

Da li su možda neophodne i dodatne poreske olakšice da im se olakša poslovanje?

– Time mogu da se bave lokalne samouprave, da ih oslobode određenih parafiskalnih nameta, na određeni vremenski period – dodaje on.

Kao veliki problem u celoj priči Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku vidi činjenicu da država već dve decenije odbija da uvede progresivno oporezivanje zarada.

– Sem toga imamo problem i s parafiskalnim nametima jer ih je previše. Zato bi za državu bilo mnogo bolje da ukine dve trećine tih nameta i uvede progresivno oporezivanje zarada. Možda bi bilo dobro da čak i za jedan do dva odsto poveća PDV, kao što su to uradile mnoge države oko nas, ali da sva ostala opterećenja poslovanja ukine. Tako bi firme mogle da rade normalnije i imale bi manje troškove poslovanja – ističe Rajić i dodaje da je pomoć države pojedinim privrednim granama i dalje potrebna.

– Iako ima pomaka u automobilskoj i metalskoj industriji, blagi porast proizvodnje primetan je i u tekstilnoj, ipak, postoje grane gde je rast ispod nivoa iz 2019. To samo znači da će cele ove godine proizvodna aktivnost biti na nižem nivou nego pre pandemije, pa ćemo tek u proleće 2022. početi da se vraćamo na predkrizni nivo, pod uslovom da se ne pogorša epidemijska situacija – smatra Rajić.

Komentari13
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Nensi
Istina je negde izmedju. A smanjenje poreza je nesto sto je nuznost.
Београђанин
Велики је проблем што се нереално форсира повећање минималца када то привреда не може да издржи. Ови људи не схватају да једноставно нема пара у циркулацији јер немамо довољно јаких, домаћих фирми. Повећање минималца ће повући са собом цене и онда смо на истом. Оно ка чему се мора ићи је смањење пореза и доприноса са тренутних 61% на 40%. То се мора одрадити постепено где би се на пример сваког 01.01. у години оно смањило за 5%. Држава би имала времена да се прилагоди и да смањи расходе.
Киза
Да, најбоље би било да "послодавци" уопште не уплаћују порезе и доприносе за раднике, већ да то радници раде сами за себе али уз непромењене плате (да не би оштетили јадне "послодавце"), па ко преживи! О чему ви уопште причате? Колику би пензију тај радник могао да очекује?! Са садашњим нивоом доприноса, пензија једва да прелази 50% плате, са предложеним, била би на нивоу 30%!!! Или можда рачунате да радник и не треба да иде у пензију, већ да ради док не цркне? Само питам...
Иван
Слажем се да је неопходно смањити оптерећење на плате са садашњих 61%. Али је најважније утврдити структуру тих оптерећења на начин, да одговара свим странама. Има један модел од 56% оптерећења, који од сваког радника прави инвеститора и штедишу. Јер сама пензија, није више довољна.
Киза
Када је кренула приватизација и на велика врата ушао неолиберални капитализам, са свих страна се чуло "држава није добар власник", "не може бити добар управљач", "фирме треба приватизовани", "држава не сме да се меша у тржиште"...јер су то све рестлови социјализма који ништа не ваља! Капитализам и приватно власништво је најбоље за привреду! И шта је сад ово?! Шта би са законима тржишта и оним да само најспособнији опстају? Сад би мало социјализма за капиталисте, а шта са радницима? Само питам...
Киза
Српско(?)дете@Ништа ја не изврћем, напротив! Реалност је много гора. Ми смо само формално у неолиберализму, а у ствари, од 2000. смо у фази првобитне акумулације капитала, где не важи изрека "не питај ме за први милион..." већ је код нас "не питај ме за милионе"! Док се на једној страни "послодавци" богате на рачун синдикално необразованих и неорганизовани радника, радници све дубље тону и нису више ни најамна радна снага, већ потрошна риба (ресурси)! И коме сад ту треба помоћ? Само питам...
Srpsko Dete
Izvrćete realnost a realnost je da smo mi daleko od tog nekog kapitalizma. Tamo je dobar radnik i dobro plaćen. Realnost je da vlada monopolizam i da država i te kako utiče na cene. Kako na cene rada tako i cene na tržištu. Nekome u državi odgovara ovakvo stanje... Kada tom nekom ne bude ovakvo stanje odgovaralo, taj neko će sve to da menja. I uvek će biti neko zaslepljen podržavati sve to. Tako što će se pozivati na socijalizam ili kapitalizam. Dok stvana realnost nije tako crna ili bela...
Милош
Наравно да свако смањење пореза оштећује државни буџет. Не видим како је могуће да се изјави да то не би превише оптеретило буџет.
boki
Zasto drzava dizvoli da nazivi domacih privatnih firmi nose nazive stranih imena.Sve takve koji zele strani naziv uvesti veci porez i koristiti citilicu kao slyzbeni jezik

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.