Novi sjaj fasade u Francuskoj ulici i njeni originalni ukrasi
Jedna od najznačajnijih rekonstrukcija od jeseni u Beogradu je aktuelna obnova fasade Narodnog pozorišta u Francuskoj ulici. Posle nedavne rekonstrukcije prednje fasade na Trgu Republike, u istom stilu i uz očuvanje svih karakteristika i ukrasa zgrade, ubrzo će novo i sveže ruho dobiti i velelepna fasada oko ulaza na scenu „Raša Plaović”, čija obnova ne ometa predstave.
Ovo je za „Politiku” objasnio v. d. upravnika Narodnog pozorišta i glumac Svetislav Goncić, dodajući da će jedno od reprezentativnih zdanja zasijati u punom svetlu zahvaljujući ulaganju od 300.000 evra kredita EU namenjenih obnovi vrednih starina i konkursnom projektu Slobodana Josića. Iz istih sredstava Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjem odobrila je novac i za obnovu Muzeja Jugoslavije.

Radove sprovode kvalifikovani restauratori, kako ni figure, ni ostali detalji originalne fasade ne bi bili izmenjeni, dodaje Goncić, a nadziru ih stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture pod čijom je zdanje zaštitom.
Da podsetimo, gradnja Pozorišta započeta je 1868. godine na predlog kneza Miloša Obrenovića, a prema projektu arhitekte Aleksandra Bugarskog. Originalni izgled objekta sa podelom fasada, kažu stručnjaci, bio je sličan dve decenije starijem milanskom pozorištu „La skala”, ali je više puta, u nekoliko rekonstrukcija, pretrpeo izmene. Isti stručnjaci se slažu da je zdanje čak sasvim izgubilo klasicistički izgled nakon prepravke po projektu Josifa Bukavca od 1911. i kasnije štedljivim obnovama do 1922. jer je „arhitektura, zbog dodavanja primesa secesije i baroka izgubila ravnotežu”.
Tokom bombardovanja 1941. zgrada je znatno oštećena, ali tadašnja vlada već donosi odluku o obnovi. Tokom obnova poverenih Gojku Todiću i potom Draganu Gudoviću, sa glavnog pročelja, izuzev profilisanog krovnog venca, skinuti su svi dekorativni ukrasi. Uklonjene su i slike na tavanici, kao i lože umesto kojih su postavljene stolice. Takav izgled, pozorište je i tokom obnove šezdestih zadržalo, da bi 1986. bila usvojena odluka Grada da se zdanju vrati izgled iz vremena prve rekonstrukcije. Tom prilikom dodati su središnje kube i dva manja bočna iznad ulaza, a ukrasi su vraćeni po ugledu na originale, po nacrtima Branke Bremec, Dimitrija Ivančevića i Zorana Badnjevca.
Vraćene su lože sa istim potkovičnim izgledom. Dograđen je zastakljeni deo sa spratovima ispod i iznad za smeštaj kancelarija. Kako je objasnio tehnički direktor pozorišta Mališa Đurašinović, prilikom obnove restauratori pažljivo skidaju oštećeni i dodaju novi veštački kamen, jer će zadržati prvobitni izgled našeg nacionalnog pozorišta: „Usled delovanja padavina, zagađenja grada, ali i starosti objekta, površni sloj štokovanog veštačkog kamena koji prekriva ulične fasade veoma je zaprljan, spran i okrunjen, te je izgubio svoju zaštitnu ulogu. Na nekim mestima ima i pukotina. Betonske ploče na balkonu su u lošem stanju. Kako bismo zaštitili unutrašnje održavanje i sam naš rad, u određenim rokovima su neminovne rekonstrukcije fasada. Posle ove, bićemo mirni naredne tri decenije”, kaže. Za restauraciju dekora, dodaje, pre obijanja kamena dobijenog od prosejanog peska i mešanog maltera, biće uzeti otisci za izradu šablona na najočuvanijim delovima.

Na kraju, fasada će biti zaštićena od uticaja premazom od voska. Kako vidimo u projektu Predraga Jošića i Angeline Marjanović, među ukrasima su dekorativne baklje kao simboli državnog teatra, ornamenti ispod „glavnog venca” – simbola pozorišne slave, kao i bravure oko vrata i prozora i retka dekorativna školjka.

Posle peskiranja fasade zbog kojih je fasada potpuno prekrivena, slede glavni radovi. U planu je da, nakon fasade, obnove i sedišta u sali. Pozorište je konačno dobilo sistem centralnog grejanja. „Teatru koji je ove godine imao više od 10 premijera, potrebni su savremeni uslovi za rad”, zaključio je Goncić.
Подели ову вест





Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.