Pacijenti sa infarktom u novoj angio-sali na VMA

U Vojnomedicinskoj akademiji ove nedelje će biti otvorena nova angio-sala u kojoj će se zbrinjavati pacijenti kojima je ugrožen život zbog infarkta miokarda i drugih problema sa srcem. Kako ističe profesor dr Nemanja Đenić, načelnik Klinike za urgentnu internu medicinu VMA, za njih je specifično to što su u poslednjih nekoliko godina imali više hitnih pacijenata, a razlog tome je što bolnice tokom pandemije kovida nisu bile u mogućnosti da zbrinjavaju ovu vrstu pacijenata. Veći broj pacijenata je dolazio sa akutnim koronarnim sindromom, odnosno akutnim infarktom, pa su „dominirale” intervencije sa ugradnjom stenta u odnosu na sve ostale procedure.

Dr Nemanja Đenić (Foto VMA)

– Oko dve trećine svih procedura u redovnom vremenu trebalo bi da čini dijagnostika, odnosno osnovna koronarografija, a nakon toga ona se nadograđuje ukoliko je potrebno uraditi implantaciju stenta, širenje aortnog zaliska ili neku drugu specifičnu proceduru. Većina pregleda počinje dijagnostičkom procedurom, koja nam daje smernice kako bi dalje trebalo da radimo i nakon kojih znamo šta moramo da sprovedemo. Međutim, postoje pacijenti koji dolaze sa već izraženim problemom. Na primer, sa takozvanim aortnim zaliskom, i u tom slučaju primenjujemo neke od terapijskih metoda – ugradnju zaliska perkutanim putem, balon valvuloplastiku aortnog zaliska. Takvih je procedura u prethodnom periodu bilo dosta – napominje dr Đenić.

Sreda je specifičan dan za celu VMA, pa i za ovu oblast medicine, jer tada zbrinjavaju najviše životno ugroženih pacijenata, sa akutnim infarktima, ali i one sa, na primer, plućnim embolijama. Kompleksne intervencije koje mogu da sačekaju, kao što je TAVI zamena zaliska rade se drugim danima kada je organizaciono to najlakše postići, jer ti pacijenti ne spadaju u hitne.

– U pandemiji korone obim posla u angio-salama je bio povećan za 120 do 150 odsto. Zbrinut je ogroman broj akutnih i teških pacijenata – obolelih od akutnog koronarnog sindroma i najtežih pacijenata kada je u pitanju kardiovaskularna problematika. Akutni infarkt javlja se sve češće kod mlađih osoba i to je postala uobičajena slika u našim angio-salama. Zato apelujemo na građane da smanje faktore rizika za razvoj srčanih bolesti, da primenjuju zdrav stil života, da poštuju preporuke kada su u pitanju osnovni faktori rizika – regulišu krvni pritisak i holesterol. Prema najnovijim podacima, krvni pritisak koji se toleriše, a zove se normalan, iznosi do 140/90 ml živinog stuba i to nije direktno zavisno od godina života, što često pacijenti pitaju. Preporuke za holesterol u krvi su vremenom postale sve niže, pa tako sadašnja preporuka za ukupan holesterol iznosi 5,2 mmol/l, a kod pacijenata koji su već imali incident sa krvnim sudovima one su i niže. To se teško postiže, ali se, ipak, može postići najčešće u saradnji sa doktorom uz redukciju faktora rizika i promenu načina života – savetuje dr Đenić.

Naš sagovornik navodi da je, kada su u pitanju perkutane koronarne intervencije, implantacije stentova, Srbija kao zemlja jedna od osnivača svetskog programa „Stent Save a Life”. To služi da unapredi lečenje pacijenata na nivou svih zemalja, a posebno onih koje nemaju dovoljan broj urađenih procedura i aktivno lečenje sa akutnim infarktom miokarda. Dominantno je da zemlje, kao što je, na primer, Srbija, daju svoje preporuke i savete, jer je naša zemlja dobro organizovana kada je u pitanju lečenje akutnih infarkta, a naročito grad Beograd. U tom smislu, preporuke i saveti srpskih lekara znače drugim zemljama koje su u procesu organizacije, a predstavnik za Srbiju pred ovim udruženjem je dr Đenić.

– Infarkt miokarda predstavlja glavnu indikaciju, i bitno je da pacijent bude već u angio-sali na intervenciji u roku od 120 minuta od početka bola. Za uspešno lečenje potrebna je i edukacija pacijenata koji treba da prepoznaju simptome i što pre se jave lekaru, a nakon toga na snagu stupa organizovan sistem zdravstvene zaštite. Postupak zbrinjavanja pacijenta sa akutnim infarktom počinje prepoznavanjem simptoma od strane samog pacijenta. Bol u grudima je alarm i važan je dolazak u Centar hitne pomoći, odnosno bitno je uputiti poziv ekipi Hitne pomoći i doći u Hitnu pomoć dežurne zdravstvene ustanove. Brzo prepoznavanje problema, EKG pregled i zatim davanje odgovarajućih lekova koji su deo pripreme je znak da pacijent može da ode u angio-salu i dobije odgovarajući tretman stentom – napominje dr Đenić.

Sve ovo je potrebno da se uradi vrlo brzo, pošto je bitan svaki minut od trenutka kada se infarkt dogodi osobi, ali i svaki naredni sat, zbog preživljavanja pacijenta.

– Sam postupak zbrinjavanja pacijenta počinje od takozvane radijalne arterije, odnosno, kako se popularno kaže, postupak ide „iz ruke”, a može da se uradi i iz prepone. Specijalnim kateterima dolazi se do srca, daje se odgovarajuće kontrastno sredstvo i tačno se locira mesto zapušenja. Pacijent je sve vreme svestan jer se procedura radi u lokalnoj anesteziji, samo na mestu uboda. Sa pacijentom se i komunicira, što je inače i poželjno, ako pacijent ima nekih tegoba da može to da kaže. Procedura se završava plasiranjem stenta na mesto zapušenja arterije, a nakon toga se pacijent premešta u Kliniku za urgentnu internu medicinu ili u koronarnu jedinicu na dalje praćenje. Postoperativni oporavak, ukoliko je sve u redu, u proseku traje dva do tri dana. Može trajati i duže zavisno od veličine infarkta ili eventualnih komplikacija koje infarkt daje. Standardno trećeg dana, ukoliko je sve urađeno brzo i ako je pacijent dobro, pacijent može biti otpušten iz bolnice – dodaje naš sagovornik.