Utorak, 09.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Mraz napravio štetu u voćnjacima

Od niskih temperatura stradali zasadi u Vojvodini i u zapadnoj Srbiji, ocenjuju stručnjaci
Mraz napravio štetu u voćnjacima
(Фото EPA-EFE/MARTIAL TREZZINI)

Iznenadni mraz protekle dve noći načinio je štetu u voćnjacima širom zemlje. Najviše u zapadnoj Srbiji, a delimično i u Vojvodini. Na pojedinim lokalitetima temperatura se spuštala i do minus tri stepena, što je pravi šok za pojedine vrste voća u ovoj fazi razvoja. Prema prvoj proceni vodećih domaćih stručnjaka za voćarstvo, najviše problema bilo je u zasadima koštunjavog voća, a najugroženije su bile rane sorte kajsija.

Preciznijih procena kolike su ekonomske posledice zbog mraza u domaćem voćarstvu još nema, a sagovornike „Politike” brinu najave meteorologa da bi i naredne sedmice mogli da se nastave periodi niskih temperatura. To bi bio dodatni udarac za voćare.

Profesor Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji je juče obišao više lokaliteta u ovom delu zemlje, navodi da u delovima Vojvodine nije bilo izmrzavanja ni kod šljive ni kod kajsije. Ali u nekim delovima pokrajine, što se do sada nije dešavalo, došlo je do izmrzavanja na većim nadmorskim visinama. U ravničarskim predelima, dodaje, izmrzavanje je bilo neznatno, pa uticaj niskih temperatura ne bi trebalo da se odrazi na ukupne prinose.

– Mraz je na nekim lokalitetima jako dugo trajao. Zato je i došlo do izmrzavanja kajsije, jer je bila u fazi precvetavanja, koja je i najosetljivija. Prema vremenskoj prognozi, naredni utorak mogao bi da bude kritičan što se tiče temperatura. U tom slučaju problem bi nastao kod šljiva u precvetavanju i kod nekih sorti trešanja i krušaka – naglašava Keserović. Dodaje da se iznova pokazuje da je prva dekada aprila kobna za voćarsku proizvodnju.

Prema rečima dr Aleksandra Leposavića iz Instituta za voćarstvo u Čačku, u zapadnoj Srbiji, gde je u najvećem delu zabeleženo i do minus tri stepena, najviše štete ima kod kajsije, koja je stradala od 50 do 60 odsto i sorte trešnje „kordija”, koja je prilično osetljiva na mraz.

– Kod jabuke, kruške i drugog voća nije takva situacija, jer te voćne vrste još nisu u fazi kada bi mraz mogao da napravi problem. Nema štete ni kod jagodastog voća – kaže Leposavić. Ali, s obzirom na to da ovakvi vremenski uslovi izuzetno pogoduju nastanku bakterija iz roda pseudomonas, koje inače prave štetu na svim voćnim vrstama, a za koje proizvođači nemaju adekvatno rešenje, poželjno bi bilo da odmah po stabilizaciji vremenskih uslova svoje zasade tretiraju preparatima na bazi efektivnih mikrorganizama ili preparatima na bazi ekstrakata čajnog drveta u kombinaciji s aminokiselinama. Kako naglašava, zabranjeno je upotrebljavati antibiotike u suzbijanju i prevenciji bakterijskih infekcija.

– Za sledeću sedmicu ponovo se najavljuju niske temperature i ako se prognoze obistine, to će kajsiju potpuno da „obere” – navodi Leposavić.

Pitanje rejonizacije se ponovo nameće. Stručnjaci su i ranije apelovali da bi zbog mraza i sličnih problema trebalo da se o ovome više govori u javnosti. Leposavić napominje da je detaljna rejonizacija završena i da su je radili poljoprivredni fakulteti u Novom Sadu i Beogradu i Institut za voćarstvo u Čačku.

– Prilično smo zakasnili u tome. Rejonizacija sama po sebi ne obavezuje nikoga, to su preporuke, a proizvođači ih najčešće ne poštuju – naglašava naš sagovornik. Objašnjava da je u delu koji potpisuje čačanski Institut za voćarstvo obuhvaćeno svako selo zapadne Srbije, Kraljevo, Kruševac, celokupan Zlatiborski i Moravički okrug s preciznim preporukama šta gde može da se sadi. Jasno je, dodaje, da proizvođači neće krčiti stare zasade, ali bi kod podizanja novih voćnjaka trebalo poslušati savete stručnjaka i time posledice od mraza i drugih nepogoda svesti na najmanju meru. Posebno kod koštičavih voćnih vrsta – upozorava Leposavić. Postoje, recimo, lokaliteti u okolini Čačka gde u zasadima kajsije nikada nije bilo nikakvih problema zbog mraza, dok je na samo nekoliko stotina metara udaljenosti bilo i totalne štete u voćnjacima i na tom području voćari već nekoliko godina nisu ubrali nijedan plod.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.