Manji broj trombocita – povećana sklonost ka krvarenju
Prilikom analize krvne slike lekarima je veoma važan parametar, između ostalih, i kakvo je stanje trombocita u krvi. Ukoliko osoba ima smanjen broj trombocita to joj se ispoljava u organizmu krvarenjem i to najčešće u vidu sitnih ljubičastih tačkica (petehija) po koži, uglavnom onih delova tela koji su izloženi mehaničkoj traumi, a zatim i krvarenjem iz desni i nosa. Kod žena u reproduktivnom periodu može se javiti obilno produženo krvarenje kao prvi znak smanjenog broja trombocita.
Ovaj problem se stručno naziva trombocitopenija, što podrazumeva kvantitativni poremećaj, odnosno smanjen broj trombocita.

Kako pojašnjava dr Svetlana Mirosavljević, specijalista interne medicine sa Klinike za hematologiju Vojnomedicinske akademije, krvne pločice kao najmanji uobličeni ćelijski elementi krvi imaju ulogu u zgrušavanju krvi. Normalne vrednosti trombocita kod odrasle osobe se kreću od 150 do 400x109/l. Smanjen broj trombocita se najčešće ispoljava povećanom sklonošću ka krvarenju.
Brojni su uzroci smanjenja broja trombocita – od naslednih bolesti (Fankonijev sindrom, TAR sindrom...) do vrlo različitih stečenih stanja i oboljenja.
– Kao stečene, najčešće srećemo trombocitopenije nastale kao posledica delovanja nekih virusa (na primer Parvo B19, HIV, citomegalovirus…) ili upotrebe lekova kao što su citostatici, acetil-salicilna kiselina, lekovi za bolove poput brufena, diklofena, movalisa, diuretik-tiazida, preparata estrogena, lekova protiv zgrušavanja krvi poput heparina... Sprovođenje zračne terapije kao neželjen efekat može imati i smanjenje broja trombocita. Brojna oboljenja jetre koja vode ka cirozi ovog organa, u prvom redu alkoholna ciroza jetre mogu se ispoljiti smanjenim brojem trombocita. I stanja u kojima dolazi do poremećaja raspodele trombocita u cirkulaciji poput hipersplenizma, smrzavanja (hipotermije) i transfuzije stare krvi mogu rezultovati trombocitopenijom. Smanjeno stvaranje trombocita u kostnoj srži uvek rezultuje i smanjenim brojem ovih ćelija u krvi, a uzroci su brojni: mijelodisplazni sindrom, leukemije, aplastična anemija, zloćudne bolesti limfnih organa (limfomi), nedostatak vitamina B12 i folata, infiltracija srži zloćudnim ćelijama karcinoma bilo koje lokalizacije – naglašava dr Mirosavljević i dodaje da se povećana razgradnja krvnih pločica kao razlog smanjenja broja trombocita javlja uglavnom u teškim sepsama, imunološkim trombocitopenijama, autoimunim oboljenjima poput reumatoidnog artritisa, sistemskog lupusa, čak i kao posledica delovanja nekih medikamenata.
Kako bi se razjasnio uzrok pojave ovog problema, lekarima su vrlo važne činjenice koje pacijent daje o svojim hroničnim oboljenjima, lekovima koje uzima svakodnevno i drugi anamnestički podaci kojima ih zapravo upućuje u odabir dijagnostičkih procedura kojima doktori nastoje da dođu do uzroka trombocitopenije. Najčešće se uz krvnu sliku radi citološki pregled ćelija krvi i tečni uzorak kostne srži. Ukoliko se ovim analizama ne razjasni uzrok smanjenog broja trombocita, proširuje se ispitivanje (radi se biopsija kostne srži, citogenetska analiza, molekularne analize, određivanje životnog veka trombocita…).
– Veoma je važno utvrditi uzrok trombocitopenije jer jedino u tom slučaju možemo da sprovedemo adekvatno lečenje. Terapiju određuje, kontroliše i koriguje isključivo lekar specijalista-hematolog ili onkolog ukoliko je uzrok trombocitopenije neko onkološko oboljenje. U teškim trombocitopenijama, što je srećom retko, mogu nastati ozbiljna krvarenja u unutrašnjim organima a najopasnije je krvarenje u moždanoj strukturi. Napomenula bih da je od kliničkog značaja smanjenje broja trombocita ispod 100x109/l i ova grupa pacijenata zahteva praćenje i ispitivanje. Međutim, aktivno lečenje zahtevaju uglavnom pacijenti sa brojem trombocita ispod 30x109/l, ali i većim brojem što zavisi od starosne dobi pacijenta, pridruženih oboljenja, ispoljene sklonosti ka krvarenju – smatra naša sagovornica.
Ne može se sa sigurnošću reći da postoje mere prevencije za većinu trombocitopenija. Važno je izbegavati nekontrolisanu upotrebu lekova koji mogu uticati na broj trombocita, a do kojih se može doći u slobodnoj prodaji. Najvažnije je da pacijent kod koga se utvrdi smanjen broj trombocita bude praćen od strane hematologa uz kontrole krvne slike, kako bi se blagovremeno prepoznalo pogoršanje i započelo adekvatno lečenje.
– Postoji i pseudotrombocitopenija, koja se odnosi na lažno smanjenje broja trombocita i važno je da se prepozna. U ovom slučaju se radi isključivo o slepljivanju trombocita kada se uzorak krvi uzme u standardnu epruvetu za određivanje krvne slike koja je obložena supstancom EDTA, čiji je zadatak da spreči zgrušavanje krvi do izvođenja analize. Ukoliko se uzorak krvi uzme u drugu epruvetu čija je unutrašnjost obložena, na primer, natrijum-citratom kao antikoagulansom, rezultat će pokazati potpuno normalan broj trombocita.
Normalno stanje sa smanjenim brojem trombocita (blaga trombocitopenija) se sreće u normalnoj trudnoći, posebno u poslednjem trimestru – dodala je dr Mirosavljević.
Подели ову вест


Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.