Turisti dolaze u Tursku i zbog Božića
Masovno obeležavanje novogodišnjih i predstojećih verskih praznika u Turskoj potvrđuje staru istinu: u biznisu nema političkih i religijskih razlika, postoji samo poslovna kalkuacija. U Istanbulu, Antaliji, Bodrumu, Jedrenu i turističnim mestima na obalama Mediterana spremno dočekuju goste iz inostranstva koji planiraju da u Turskoj provedu dolazeće božićne i novogodišnje praznike.
„Mi smo u mobilnom stanju od 20. decembra i bićemo na nogama sve do sredine januara. Rezervacije za proslavu predstojećih praznika stigle su od građana mnogih zemalja”, kaže Kan Kasi Ravaloglu, jedan od funkcionera asocijacije mediteranskih hotelijera.
Jedni slave Božić po novom (gregorijanskom), a drugi po starom (julijanskom) kalendaru. To se moglo i očekivati, pošto je Istanbul (za mnoge i danas Konstantinopolj ili Carigrad) centar hrišćanstva, gde se i danas nalazi Vaseljenska patrijaršija, kao i monumentalna crkva Aja Sofija, iako su je pre dve godine oskrnavile vlasti u Ankari i na silu je pretvorile u islamsku bogomolju.
Tu, u zalivu Zlatni rog na Bosforu, 6. januara se tradicionalno organizuje takmičenje u plivanju za časni krst, koji u vodu baca vaseljenski patrijarh. To poslednjih godina čini Vartolomej, koji je već duže vreme na čelu patrijaršije u Istanbulu. Taj običaj privlači mnoge vernike iz hrišćanskih zemalja: Rusije, Srbije, Bugarske, Jermenije, koji Božić slave po julijanskom kalendaru. Zahvaljujući blagoj klimi mnogi strani turisti na turskoj mediteranskoj obali dočekuju i Novu godinu.
Ove godine u Turskoj su u modi venčanja bogatih stranaca, koji najčešće dolaze iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije i zemalja Dalekog istoka. Oni stižu avionima, kupuju najskuplji nakit, tepihe i druge dragocenosti.
„Ekstremno bogati ljudi će ove godine za svadbe ostaviti u Turskoj više od tri milijarde dolara”, tvrdi Melten Terpeler, koji se bavi planiranjem tog sve unosnijeg biznisa. To je sada jedan od aduta na koje očigledno poslednjih godina igraju domaći turistički radnici. Ti gosti ne pitaju za cene, odsedaju u najelitnijim hotelima koje, po pravilu, zakupljuju u celini da im drugi gosti ne bi smetali.
„Nekoliko porodica je već rezervisalo ugostiteljeske objekte za svečanosti koje planiraju da organizuju u Turskoj tokom iduće godine”, ističe Tepeler.
I pored ekonomske i političke krize koja poslednjih godina potresa Bliski istok i istočnu Evropu u Ukrajini, u vladi u Ankari već počinju da svode godišnji bilans i zadovoljno trljaju ruke zbog ukupnih rezultata u turizmu. Tursku je u prvih jedanaest meseci 2024. posetilo više od 50 miliona stranih turista, što je za sedam odsto više nego u isto vreme godinu dana ranije. Najviše gostiju stiglo je iz Rusije – 6,5 miliona, zatim Nemačke (šest), Velike Britanije (4,3), Irana (tri) i iz Bugarske (2,4 miliona). I pored oružanih sukoba u Ukrajini, Turska je ove godine ugostila 850.000 gostiju iz te zemlje, što je za sedam procenta više nego lane.
Istanbul, kulturni i trgovinski centar, kao i ranijih godina je na čelnim pozicijama: grad na Bosforu je u prvih jedanaest meseci dočekao najviše stranih gostiju – više od 17 miliona, odnosno skoro trećinu posetilaca na nacionalnom nivou. Na drugom mestu je moderno letovalište Antalija (15,7 miliona), koje ja posebno popularno među ruskim turistima.
Turska je konačno iza sebe ostavila dvogodišnju krizu koja je pogodila turističku privredu zbog epidemije virusa korona. Ministar za kulturu i turizam Mehmed Nuri Ersoj veruje da će u 2024. biti zabeležen rekord: prihod od turizma dostići će 60 milijardi dolara, pošto su strani turisti u prvih jedanaest meseci već ostavili više od 50 milijardi. Kaže da se Turska tu neće zaustaviti: najavljuju se reforme u visokom obrazovanju kako bi se obezbedili turistički radnici školovani, ne samo na engleskom, nego i na ruskom, kineskom, nemačkom i arapskom jeziku.
Подели ову вест


Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.