Utorak, 08.07.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U registar „Ne zovi” upisana 29.683 potrošača

Najveći broj upisanih je iz „Jetela” – 12.789 ili 43,09 odsto – a slede A1 sa 7.782 upisana i „Telekom”, čijih se 7.045 korisnika izjasnilo da ne želi da prima pozive trgovaca u kojima im nude proizvode ili usluge
(Pixabay)

U registar „Ne zovi” se upisuju potrošači koji ne žele da primaju pozive trgovaca u kojima im nude razne proizvode i usluge. Lane, prve godine postojanja, upisalo se 29.683 građana, rečeno je Tanjugu u Regulatornom telu za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL), pri kome ovaj registar i postoji. Pristup registru sa mogućnošću upisa i ispisa broja ima 19 operatora, a 142 trgovca imaju pravo da pristupe registru i vide sve upisane telefonske brojeve koji, u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, ne žele da budu pozivani, kažu u RATEL-u.

Najveći broj upisanih je iz „Jetela” – 12.789 ili 43,09 odsto – a slede „A1” sa 7.782 upisana i „Telekom”, čijih se 7.045 korisnika izjasnilo da ne želi da prima pozive trgovaca u kojima im nude proizvode ili usluge. Registar „Ne zovi” počeo je da radi 5. januara prošle godine. Upis ili ispis pojedinog broja u ovaj registar može da zatraži samo korisnik telefonskog broja, a zahtev se podnosi preko aplikacije, elektronskim putem, ili u poslovnim prostorijama operatora. Postojanje registra „Ne zovi” obavezuje trgovce da, pre nego pozovu bilo koji broj, provere da li se on nalazi na listi onih koji ne žele da primaju pozive u kojima se nude roba ili usluge, a propisane su i novčane kazne za trgovce koji pozivaju građane čiji su brojevi upisani u registar. Inače, potrošačka organizacija „Efektiva” je u oktobru upozorila da je u ovaj registar upisano tek jedan odsto od nekoliko miliona mobilnih i fiksnih brojeva. Oni su objasnili da je od početka rada ovog registra tržišna inspekcija primila 25 prijava građana, zbog kojih je izvršeno 19 inspekcijskih nadzora, a samo u pet slučajeva je pokrenut prekršajni postupak.

Inače, već godinama se kod nas građani žale da ih stalno pozivaju različite kompanije ili pojedinci koji nude neke proizvode ili usluge. Veliki problem je i u tome što oni najčešće kontaktiraju sa starijim građanima i lako im prodaju proizvode koji su uglavnom lošeg kvaliteta. Posle, kada se već nađu u problemu, teško mogu da raskinu potpisane ugovore. Zakon o zaštiti potrošača sankcioniše ovakvo ponašanje i zabranjuje ga, ali su nasrtljivi trgovci uporni i stalno nalaze nove načine da dođu do novih kupaca. Međutim, građani koji se upišu u ovaj registar ne bi trebalo da dobijaju pozive, SMS ili MMS, u kojima se nude neki proizvodi i usluge. Jedini izuzetak je ako je neko ranije ostavio broj telefona trgovcu kako bi dobijao obaveštenja o pogodnostima.

Postavlja se pitanje zašto se onda građani ne prijavljuju u registar u većem broju i zašto ne koriste ovu mogućnost. Iz „Efektive” su upozorili da se kompletna zaštita potrošača u Srbiji oslanja na rad udruženja za zaštitu potrošača, dok inspekcija nema nadležnosti da rešava veći deo problema koji tište potrošače. Iz ove organizacije su rekli da je rešenje koje bi moglo da zaštiti potrošače od nasrtljivih trgovaca objavljivanje imena onih koji su kažnjeni kako bi potrošači imali primer i mogli da se identifikuju sa takvim slučajevima. Provera brojeva telefona upisanih u registar „Ne zovi” omogućena je na internet stranici regulatornog tela nadležnog za elektronske komunikacije (RATEL). Registar je javan u delu koji se odnosi na brojeve telefona i datum upisa, a za svaki upisani broj moguće je dobiti jedino informaciju da li se on nalazi u registru ili ne, dok lični podaci nisu dostupni. Upis ili ispis iz registra može da traži samo korisnik broja, odnosno registrovani korisnik u slučaju unapred plaćene usluge (pripejd).

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Зоран Чачак (пишимо ћирилицом)
Зашто се више грађана не пријави? Зато што, на пример, као што ОВАЈ грађанин не зна за постојање тог регистра, 90% грађана не зна да тај регистар постоји. Да се не правимо ми блесави: ко је такозваним "понуђачима" дао наше бројеве телефона? Колико знам, јединствени телефонски именик не постоји, а они кад позову, не само да ми знају име и презиме, већ и моје "димензије" - само још да кажем "ДА". Већи је проблем, како подаци "цуре", него што они позивају!
Земунац
Јединствени телефонски именик постоји, а бројеве телефона сте сами давали разним ''понуђачима'' или приликом куповине преко интернета. Одатле су и покупљене ваше ''димензије''. Друга ствар је што и када се пријавите на регистар они који вас зову претходно не проверавају број вашег телефона кроз регистар, па и даље наваљују са својим понудама. Још горе је када њихове бројеве телефона не можете да нађете у именику, јер су искористили могућност да не буду у истом.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.