Bundesver iz Litvanije „pokazuje zube” Rusiji
Nemački kancelar Fridrih Merc je u poslednjih deset dana čak dva puta „zapretio” Moskvi. Prvi put sankcijama uoči sastanka u Istanbulu, ako ne bude napretka u pregovorima sa Kijevom na uspostavljanju primirja. A onda u četvrtak iz Litvanije, kada je Bundesver otvoreno „pokazao zube” Rusiji.
Na ceremoniji stacioniranja prve stalne brigade van nemačkih granica posle Drugog svetskog rata, Merc je upozorio one koji izazivaju NATO, misleći naravno na Rusiju, da će teritorija alijansa biti branjena.
„Svako ko izaziva NATO treba da zna da smo spremni. Svako ko preti savezniku treba da zna da će ceo savez braniti svaki centimetar svoje teritorije”, izjavio je šef nemačke vlade ispred katedrale u centru Viljnusa u prisustvu predsednika Litvanije Gitanasa Nausede.
Merc je u Viljnusu rekao i da formiranjem nove brigade nemačka armija ulazi u „novu eru”: „Ovim želimo da pošaljemo signal i našim saveznicima. Hajde da sada odlučno ulažemo u sopstvenu bezbednost. Zajedno sa našim partnerima, odlučni smo da branimo teritoriju saveza od svake agresije. Bezbednost naših baltičkih saveznika je i naša bezbednost.”
Raspoređivanje nemačke tenkovske brigade blizu ruskih granica, Moskva smatra bezbednosnom pretnjom i eskalacijom tenzija u regionu. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova nazvalo je potez Berlina „provokacijom”, navodeći da NATO nastavlja militarizaciju istočne Evrope pod izgovorom zaštite od Rusije.
Tako je jedan od najambicioznijih projekata, koji je u skladu sa Mercovim ciljem da Nemačka ponovo bude najjača vojna sila u Evropi, postao stvarnost. U novoj oklopnoj brigadi u Litvaniji će do 2027. biti razmešteno 5.000 nemačkih vojnika. Nova teška borbena jedinica postaje glavni deo borbene grupe kojom Nemačka sada obezbeđuje istočno krilo NATO-a – kao odgovor, kako kažu, na rusku agresiju na Ukrajinu.
Centralna tema ruskih medija je činjenica da Nemačka prvi put od Drugog svetskog rata stalno razmešta trupe u inostranstvu, što se u Moskvi doživljava kao povratak agresivnoj politici iz prošlosti. Vojni stručnjaci u Rusiji upozorili su da bi jačanje NATO-a u Litvaniji moglo dovesti do mera odmazde koje bi uključivale i povećanje ruskih vojnih snaga u Kalinjingradskoj oblasti. Pojedini zapadni analitičari smatraju da je Berlin bio primoran na ovaj vojni iskorak na istok zbog neizvesnosti u politici SAD posle povratka Donalda Trampa u Belu kuću i sve otvorenije najave promene američke strategije u Evropi.
Litvanija nije slučajno izabrana da bude domaćin novoj devetoj brigadi nemačke vojske. Geopolitički pozicija ove baltičke zemlje, koja se nalazi između ruske enklave Kalinjingrada i Belorusije, čini je ključnom državom na prvoj liniji fronta NATO-a. Viljnus je za razliku od ostalih istočnoevropskih članica NATO-a, u kojima se rotiraju snage alijanse, insistirao na stalnoj nemačkoj brigadi, što je i potvrđeno sporazumom iz 2023. godine. Zato je na novom grbu brigade koji nemački vojnici nose na uniformama i Gediminasova kula, simbol Viljnusa, kao znak povezanosti s Litvanijom.
Bundesver je prisutan u Litvaniji od 2017. godine, kada je Nemačka preuzela komandu nad multinacionalnom borbenom grupom NATO-a koja je od 1. aprila pod zapovedništvom sada već novoformirane oklopne brigade. Inače „Litvanska brigada” u svom sastavu ima tri glavne borbene jedinice:122. mehanizovani pešadijski bataljon iz Oberfihtaha, 203. tenkovski bataljon iz Augustdorfa i multinacionalnu „borbenu grupu EFP” (Pojačano prisustvo na istoku) koju je NATO formirao zbog jačanja bezbednosti istočnih članica saveza nakon ruske aneksije Krima 2014. godine.
Kako prenose nemački mediji, na vojnom poligonu Rudninkaj, glavnom sedištu brigade, grade se kasarne, novi putevi i produžava železnička pruga. Rudninkaj se nalazi na jugoistoku Litvanije, na oko 30 kilometara od granice s Belorusijom. A u Viljnusu i Kaunasu grade se škole i vrtići za porodice vojnika. Ipak još uvek ostaje pitanje kako ovu jedinicu popuniti ljudima u uniformi, budući da Bundesveru generalno nedostaje kadar. „Dojče vele” piše da će biti veliki izazov pronaći 4.800 vojnika i 200 civilnih lica koji će dobrovoljno hteti više godina da žive u Litvaniji.
Kako bi vojnu službu učinio atraktivnijom za Nemce, ministar odbrane Boris Pistorijus je početkom godine u Bundestagu progurao takozvani Zakon o prekretnici koji predviđa veće dodatke za službu u inostranstvu i bolje uslove za misije u zemlji i van nje.
Подели ову вест





Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.