Petak, 18.07.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Siva ekonomija u Srbiji iznosi 21 odsto BDP-a

Učešće sive ekonomije u bruto domaćem proizvodu Srbije u prethodnim godinama kretalo se oko 21 odsto, što znači da je nekoliko milijardi evra godišnje van institucionalnih tokova, rečeno je danas na panelu "Inovacijama protiv sive ekonomije" u organizaciji Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED).

Izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović rekla je da je najbolji način za suzbijanje sive ekonomije rad inspekcije i naglasila je da je dosta radnih mesta u tom sektoru prazno.

Jovanović je rekla da su incijativu za sistemsku borbu protiv sive ekonomije pokrenule 2014. godine društveno odgovorne kompanije članice NALED-a, okupljene u okviru Saveza za fer konkurenciju.

"NALED je izradio prvi Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije. Vlada Srbije prepoznala je značaj ove inicijative, formirala Koordinaciono telo i Stručnu grupu za borbu protiv sive ekonomije“, istakla je Jovanović.

Kako dodaje, od tada se borba protiv sive ekonomije sprovodi kroz kontinuiranu podršku Vlade Srbije u kreiranju i sprovođenju konkretnih mera sa ciljem uspostavljanja fer konkurencije i suzbijanja nelegalnog poslovanja.

Podsetila je i na značaj inicijative "Uzmi račun i pobedi", koju je NALED organizovao u saradnji sa Ministarstvom finansija, a tokom nagradne igre veliki broj građana je učestvovao u borbi protiv sive ekonomije.

Prema njenim rečima, siva ekonomija je globalni problem, a kao primere iz regiona izdvojila je Hrvatsku i Sloveniju.

"Nama međunarodna iskustva mnogo znače za napredak", zaključila je ona.

Jovanović je najavila saradnju sa kompanijom Authentix, a direktor te kompanije Kevin Mekena rekao je da se raduje saradnji i zajedničkom napretku.

Profesor na Fakultetu bezbednosti Petar Stanojević rekao je da čak 80 odsto svih globalnih potrošača nesvesno kupuje falsifikovane proizvode, a čak 30 odsto lekova koji se prodaju u zemljama u razvoju proizvedeni su u zoni sive ekonomije.

Podsetio je da Svetska zdravstvena organizacija (SZO) procenjuje da čak 25 odsto alkohola širom sveta nije registrovano.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Peca
Gledajući oko sebe, stičem utisak je da je to mnogo više od 21%. Samo pogledajte male oglase, tamo ima i ono što nema u prodavnicama, i po 20% jeftinije. Pre par nedelja sam kupio letnje gume za auto, ne dobih račun. Otkud vulkanizeru nove gume bez fakture, ne znam? Mesara u kraju, dve godine kupujem kod njih, nikada ne dobih fiskalni račun, kasu ne pipaju. Restorani brze hrane da ne pričam, uveče skoro svi prestaju da izdaju fiskalne račune. I tako godinama...
Боривоје Банковић
Приче за децу. Шверцују се телефони и друга скупа роба где је зарада више десетина хиљада динара по комаду, али пелене и друге јефтине а кабасте ствари су сигурно ушле у земљу легално и "опране" су кроз папире. Да не спомињем робу произведену у Србији која се продаје на тезгама и двоструко јефтиније него у радњама. Проблем сиве економије је проблем монополских цена трговинских ланаца. Кад би држава имала вољу да га реши, ретко ко би куповао на тезгама.
Шумадинац
Почните од зелених пијаца, које су по најмање зелене јер је више малопродајних производа на њима него воћа и поврћа... Притом сва та роба је са црне берзе. То сви знају, и сви толеришу због некаквог социјалног мира. А не да нема везе са социјалним миром, већ се јавно ради о паралелном сивом пословању легалних радњи које масовно имају своје екпозитуре-тезге на пијацама! И шта тражи било какава друга роба осим пољопривредних производа на зеленим пијацама!? Јели имамо нову бувљу пијацу или не!??

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.