Subota, 19.07.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ivana Bašić izlaže u Salonu Muzeja savremene umetnosti

(foto: Jesper Lund)

Izložba „Metempsychosis“ umetnice Ivane Bašić biće otvorena 20. juna u 19 časova u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Kustosi izložbe su Miroslav Karić i Zlata Vučetić, koja je i autorka pratećeg teksta izložbe. Producentkinja izložbe je Nataša Lazić. Dan nakon otvaranja, 21. juna u 18 časova biće organizovano i prvo javno vođenje kroz izložbu uz prisustvo umetnice i dvoje kustosa. Samostalna izložba novih radova Ivane Bašić predstavlja jedinstven epistemološki pejzaž posthumanog tela koje se pojavljuje kao postbiološki relikt – krhko, ali neumoljivo, u procesu ontološke mutacije. Izložene skulpture i crteži istražuju posthumanističku viziju čovekovog evoluiranja pri čemu umetničko delo postaje materijalno uporište za spekulacije o telu — ne kao stabilnom referentnom okviru identiteta, utemeljenog na čvrstim konturama, već kao promenljivoj supstanci kroz koju se promišlja mogućnost opstanka u uslovima radikalnih transformacija.

Umetničin tretman materijala, naglašava ekspresivnost i psihološku tenziju predstave, izazivajući osećanja dubokog nemira i egzistencijalne upitanosti. Radovi, nastali u medijima poput voska, stakla, smole, nerđajućeg čelika, bronze i alabastera, grade hibridne forme, fluidna, biomehanička tela, koja obitavaju u granicama između empirijskog i metafizičkog.

Figure koje nastanjuju Ivanin imaginarij nisu ljudske, one su himerične, delimično insektoidne, delimično mašinske, uznemirene mnoštvom perforiranih oblika, čime sadržaj dobija posebno naglašen nadzemaljski predznak. Oscilirajući između hominidnog, mašinskog, mineralnog i postorganskog, ni žive, ni mrtve, već u liminalnom stanju, one vizualizuju materiju koji misli, oseća i traje izvan čoveka. Tela Ivane Bašić su tela u stalnom postajanju – mutantna, nepostojana i brutalna, ljudska i neljudska, živa i posle života, između forme i njene erozije. 

U osnovi ove prakse nalazi se duboko lično svedočanstvo o ratu, progonstvu i kolektivnoj traumi Balkana izazvanoj raspadom Jugoslavije, pri čemu umetnica koristi posthumanističku perspektivu kako bi otvorila pitanja o načinima na koje pritisak i destrukcija oblikuju ne samo tkivo tela, već i subjektivitet per se. Fragilnom figurom, trošnošću živog organizma u izrazitom egzistencijalnom grču ali i njegovom prkosnom žilavošću i odolevanju smrti, Bašić anticipira istovremeno posrnuća i tragiku datog vremena, grotesku rata i razaranja čoveka u liku i obliku. Ipak, u njenim skulpturama brutalno i ranjivo susreću se bez hijerarhije; u izobličenom se pronalazi lepota; u nasilju nežnost, čime umetnica poništava dihotomiju između uzvišenog i monstruoznog. Skulpturalne forme, koje evociraju ranjiva, izmučena i posthumano rekonfigurisana tela, nisu nastale kao pokušaj bekstva od stvarnosti, već kao njen eho — one predstavljaju glas tela koje je preživelo, rastvorilo se i ponovo sastavilo, po principu solve et coagula, kako bi ponudilo drugačiju viziju postojanja.

U tom ključu, umetnica ne stvara figure koje predstavljaju, već alhemijske entitete koji aktivno prolaze kroz proces telesno-duhovne transmutacije. To je prostor između kontrole i prepuštanja, između unutrašnjosti tela i njegovih fizičkih granica, između energetske povezanosti i estetske sublimacije, i kao takav predstavlja radikalni čin oslobađanja od linearnog vremena, od pojmova porekla i uzroka.

Izložba će biti otvorena do 31. Avgusta.

Ivana Bašić (39) diplomirala je na Univerzitetu u Beogradu, a magistrirala u Njujorku. Od dolaska u SAD, Ivana Bašić je stekla značajnu kritičku i institucionalnu podršku na međunarodnom nivou, izlažući svoja dela u brojnim relevantnim institucijama u svetu, između ostalog, u Njujorku, Berlinu, Monpeljeu, Parizu, Amsterdamu, Pragu, Talinu...Njena dela nalaze se u kolekcijama muzeja Vitni, kolekciji MO.KO Montpelje, kolekciji Bangkok Kunsthale, kao i u brojnim privatnim kolekcijama. Rođena je i odrasla u Beogradu, živi i radi u Njujorku od 2010. godine.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.