Miljenko Dereta
PRAŠINA U OČIMA
Razgovarajte sa bilo kojim „privatnikom” iz unutrašnjosti i on će vam pričati o „partijskim cenovnicima” koji su preduslov da se bilo koji posao uspešno obavi
Novi zakon o informisanju podigao je veliku prašinu koja se polako sleže i tek sada vidimo da nam je u međuvremenu koješta promaklo.
Mogu opravdano da pretpostavim da je jedan od razloga da se podigne ovolika prašina, između ostalog, pokušaj da se pažnja javnosti skrene sa problema u pregovorima sa Svetskom bankom. Ako ja to dobro razumem, Svetska banka je kratko i jasno rekla: „Ideje vam nisu loše ali nisu razrađene”. Ili kao što bi profesor rekao studentu: „Kolega, niste uradili domaći zadatak. Vidimo se u sledećem ispitnom roku”. A kako je koalicija i mogla da se pripremi za pregovore kada je umesto obezbeđivanja sredstava neophodnih da država preživi ekonomsku krizu vreme i energiju trošila na rešavanje krize koju je sama izazvala zakonom o informisanju.
Voleo bih da se sa istim žarom pristupilo sprovođenju antikorupcijskih zakona ili bar dovođenju pred sud svih onih koji su spektakularno privođeni zbog korupcionaških afera, a potom „zaboravljeni” u stalno produžavanom pritvoru. Šta je bilo sa profesorima iz Kragujevca, sa rukovodstvom Zrenjanina i ostalim „mafijama”? Pored svih odlučnih najava da će se pošasti korupcije stati na kraj, korupcija cveta više nego ikad. Razgovarajte sa roditeljima studenata i oni će vam ispričati koliko košta ispit na kom fakultetu, a koliko diploma. Razgovarajte sa bilo kojim „privatnikom” iz unutrašnjosti i on će vam govoriti o „partijskim cenovnicima” koji su preduslov da se bilo koji posao uspešno obavi. Svi sve znaju ali svi ćute u čvrstom lancu korupcije jer između ostalog ne veruju u nezavisnost sudstva.
U već pomenutoj prašini koja nam je bačena u oči nekako je nezapaženo i bez prave analize i reakcije prošao pre nekoliko dana objavljen članak u kome je najavljeno „izdaleka” da Ikea gubi strpljenje pokušavajući da se ispetlja iz naših propisa i korupcije i da je zbog toga pod znakom pitanja investicija koja treba da donese devet hiljada novih radnih mesta!
Ako išta zaslužuje hitan postupak u vladi i skupštini onda je to valjda set zakona i propisa kojima se odmah ukidaju svi besmisleni propisi i otvaraju sva potrebna vrata da bi devet hiljada ljudi dobilo posao. Ako sam tačno informisan, za to je zadužen ministar za ekonomski razvoj Mlađan Dinkić. On međutim ima druge prioritete – da zakonom zaštiti svoj lik i delo i novu partiju regiona koja treba da sačuva njegovo mesto u vlasti. Pri tom, uspešno završen posao sa Ikeom verovatno bi mu obezbedio i jedno i drugo. Devet hiljada glasova više nije mala stvar.
Ali ne radi se ovde samo o naglavačke postavljenim prioritetima ministra Dinkića već i „preponama” koje stranim investicijama postavljaju domaći tajkuni. Očigledno je da bi svojim dolaskom Ikea ozbiljno ugrozila monopole lokalnih trgovinskih lanaca jer ne bi mogli da svoje enormne marže „ugrade” u ovaj projekat. Naime, sve što proizvede Ikea i prodaje i nisu joj potrebni nezasiti posrednici.
Ostaje nam da sačekamo još dva važna koraka u vezi sa Zakonom o informisanju: Prvi je odluka Ustavnog suda koja će biti prilika da se na konkretnom primeru proveri njegova nezavisnost od političkih uticaja. Izazov leži u tome što će pre Ustavnog suda svoju „presudu” izreći ugledna grupa pravnih stručnjaka koje je ombudsman Saša Janković angažovao da mu daju svoje mišljenje o ovom pitanju. Ako dobijemo dva suprotstavljena stava (sa jedne strane stručnjaci a sa druge Ustavni sud) dobićemo potvrdu da je, ako ništa drugo, pred nama zakon koji se može različito tumačiti, što znači da će sve buduće sudske odluke donete na osnovu ovog zakona biti pod sumnjom da je „tumačenje” izvedeno na osnovu političkog ili nekog drugog pritiska. Doda li se ovome i izjava predsednika Trgovačkog suda koji smatra da bi bilo logičnije da neki drugi sud bude nadležan za ovaj zakon i da će im biti potrebna dodatna obuka, sumnji nikad kraja.
Naša vlada tvrdoglavo odbija da odgovori na zahteve javnosti da poštuje obavezu da blagovremeno otvori javnu raspravu o novim zakonima. Sledeći „nesporazum” sa zainteresovanom javnošću očekujem u vezi sa pitanjem Zakona o igrama na sreću. Čuo sam da ga neko, negde uveliko kroji.
direktor Građanskih inicijativa
Poslednji komentari
Поменути Министар за економију и регионални развој, господин Млађан Динкић, је наздравио пред "малим екранима ТВ пријемника" највећем српском тајкуну, Мирославу Мишковићу, за продају Делта банке италијанској банци за 300 МИЛИОНА ЕВРА, а да притом ни динар пореза није плаћен држави Србији. Истовремено је био у Влади чији је премијер у свом кабинету "продао" C-market истом тајкуну (са партнером Миланом Беком). Боље је да не губимо време причајући о решењу проблема корупције, док имамо такве премијере и министре. Сви улећу у исту замку, сетимо се СПС-a и ЈУЛ-а током деведесетих, то су данас ДС и Г-17 Плус, као клонирани. СПС (ДС) има визију, а ЈУЛ (Г-17 Плус) уме да управља јавним предузећима како би "чували" ресурсе Србије. А, у суштини исти људи који су управљали СПС-ом су данас "авангарда" ДС-а (често се чује како је Ивица најбољи министар коме је свака на месту и он ће да нас одведе у Европу), а такође је очигледно да је ЈУЛ у потпуности узор по коме је направљен и како се "развија" Г-17 Плус - ароганција и похлепа без икакве одговорности - Био је у праву Млађан Динкић када је прошле године рекао да је Светска криза развојна шанса за нашу привреду, он је то стварно искористио за „своје“ тајкуне.
Svetska banka i MMF su dve razlicite institucije. Bilo bi lepo da autor teksta o tome povede racuna.
Nauku vrednovati koliko je ona prisutna, ili, njene refleksije (pozitivne) u svakodnevnom zivotu. Pojednostavljeno. Dakle, njeno absorbovanje, na nauku mislim uopsteno, sposobnost da prodre u sve pore zivota, u kulturu, zdravstvo, u obrazovanje, u tehniku i tehnologiju, da prodre u privredu, kao povratna sprega, podrazumevam, posebno u moralnu i duhovnu sferu, kao necega suprotnog od moralnog nihilizma, jer, ako je nauka - larpurlartizam, "suplje turiranje u leru", onda je to teska bolest. Drustva u celini. Ta teska bolest se zove moralni nihilizam. Ili! Tesko je i napisati: Srbija, danas.















